Peludne alergije

Alergijske bolesti danas predstavljaju veliki javno-zdravstveni problem, više od 20% populacije pati od nekog oblika alergije. Porast alergije među djecom zapaža se osobito u industrijaliziranim područjima. Razlog za ovo je zagađenost zraka, promjena u načinu stanovanja (klimatizacija), prema nekim autorima i povećana procjepljenost djece i promptno liječenje bolesti.

Utjecaj genetskih faktora i okoliša na razvoj alergijskih bolesti

Alergijske bolesti obično počinju u ranom djetinjstvu, iako mogu nastati u bilo kojoj životnoj dobi. U nastanku alergijskih bolesti sudjeluju genetski faktori u obliku atopije, ili alergijske konstitucije što označava genetsku sklonost drugačijem (“nenormalnom”) reagiranju na različite “normalne” podražaje iz okoline. Rezultati istraživanja govore o poligenskom nasljeđivanju, ali je alergija multifaktorijalna bolest u čijem nastanku osim nasljeđa ulogu igraju i faktori okoliša (prehrana, njega, pušenje u trudnoći, zagađenost zraka).

Atopija i imunološki odgovor

Atopična djeca nakon dodira s alergenima-antigenima stvaraju više IgE protutijela protiv širokog spektra inhalacijskih i nutritivnih alergena, po čemu se razlikuju od “neatopične djece”, koja također stvaraju IgE protutijela, ali samo protiv nekih određenih, rijetkih alergena kao što su npr. višestanični paraziti. Alergeni se u sluznici dišnog sustava vežu na stanice koje biokemijski obrade alergen i predoče ga stanicama – CD4+T limfocitima, koji još nisu bili u dodiru s antigenom. Ovime se pokreće cijeli niz reakcija na staničnoj razini i nastaju dvije vrste limfocita TH1 i TH2 od kojih su potonji odgovorni za nastanak alergijske upale.

Uloga TH2 limfocita u alergijskoj reakciji

TH2 limfociti izlučuju tvari (interleukine) koji pak potiču stvaranje IgE imunoglobulina. IgE protutijela se vežu na površinu posebnih tkivnih stanica mastocita i bazofila, čime oni postaju “senzibilizirani” na određeni alergen. Ovo je prva karika u lancu alergijske bolesti i nastaje u prvim tjednima i mjesecima života. Ponovni dodir s istim alergenom dovodi do aktiviranja stanice i oslobađanja tzv. medijatora upale kao što su histamin i vazoaktivne tvari, te nastaje alergijska reakcija koja ima svoju ranu fazu u trajanju od 10–30 minuta.

Simptomi i faze alergijske reakcije

Najčešći klinički simptomi ove akutne reakcije su vazodilatacija, bronhoopstrukcija i pojačano izlučivanje sluzi. Druga faza alergijske reakcije je kasna faza koja nastupa 6-8 sati kasnije i traje oko 24 sata, a njena glavna karakteristika je privlačenje upalnih stanica – eozinofila, limfocita, neutrofila u tkiva, što uzrokuje kroničnu alergijsku upalu, koja se očituje crvenilom, otokom i infiltracijom sluznice upalnim stanicama.

Prvi simptomi alergija kod djece

Simptomi alergije se ne javljaju u novorođenčeta, nego tek između trećeg i šestog mjeseca života. Obično je prvi znak alergije atopijski dermatitis, jer je u toj dobi koža “šokni organ”, također se mogu javiti tegobe od strane probavnog trakta – proljevi, nenapredovanje na težini kao rezultat alergije na proteine kravljeg mlijeka. Rastom djeteta simptomi alergije se mogu mijenjati, pa se u dobi školskog djeteta najčešće susrećemo s astmom, a u adolescentnoj dobi s peludnom hunjavicom. To je tzv. alergijski marš, mada se simptomi astme i peludne hunjavice mogu javiti u svakoj životnoj dobi.

Genetska predispozicija i preventivne mjere u ranoj dobi

Vrlo je važno na vrijeme prepoznati djecu s velikim rizikom za razvoj alergije, kako bi se spriječilo ili odgodilo javljanje prvih simptoma bolesti. U 20-40% djece koja imaju jednog roditelja alergičara javlja se neki od oblika alergijske bolesti, a taj se postotak diže na 50-70% ako su oba roditelja alergični. U obiteljima s alergijom preporuča se prevencija bolesti već u trudnoći. Majci se preporuča izbjegavanje životinjskih alergena, nepušenje, ne držati kućne ljubimce. Nakon poroda, preporuča se što dulje dojiti dijete, najmanje 6 mjeseci, a ako majčino mlijeko nije dostatno, hraniti dijete hipoalergenim pripravcima.

Peludna alergija: simptomi i sezonski alergijski rinitis

Obzirom da proljeće kuca na vrata, više pažnje možemo posvetiti peludnoj alergiji. Peludna se alergija najčešće manifestira kao peludna hunjavica ili sezonski alergijski rinitis i peludna astma.

Sezonski alergijski rinitis (polenoza)

Sezonski alergijski rinitis, polenoza ili peludna hunjavica je alergijska upala sluznice nosa koja nastaje nakon kontakta s nekim alergenom. Najčešće su to peludi stabala, trava ili korova, te grinje iz kućne prašine. Nakon kontakta s alergenom koji se nalazi u udahnutom zraku dolazi do niza reakcija na staničnoj razini, što rezultira otokom nosne sluznice, pojačanom bistro-sluzavom sekrecijom, kihanjem i svrbežom nosa.

Peludna hunjavica kod djece

Vrlo često javlja se crvenilo, suzenje i svrbež očiju, te pečenje u grlu i lagana promuklost. Peludna hunjavica se rijetko javlja prije četvrte godine života, a po nekim autorima 15% školske djece boluje od ove bolesti. U oko 10% djece s peludnom hunjavicom može se očekivati razvoj astme. Početak alergije često izgleda kao obična prehlada, pa se tako i liječi. No, ako prehlada traje dugo, nije praćena vrućicom, javlja se obično u isto doba godine, mora se posumnjati na alergijsku prirodu bolesti.

Dijagnoza sezonskog alergijskog rinitisa

Dijagnoza sezonskog alergijskog rinitisa postavlja se temeljem:

• anamneze (obiteljska i osobna anamneza)
• pregleda (otekla, blijeda ili modrikasta nosna sluznica)
• alergološke obrade (kožno testiranje na inhalacijske alergene)
• nalaza ukupnih i specifičnih IgE protutijela
• broja eozinofila u perifernoj krvi i brisu sluznice nosa

Liječenje sezonskog alergijskog rinitisa

Liječenje sezonskog alergijskog rinitisa temelji se na:

1. Izbjegavanju alergena – Smanjenje izloženosti djeteta odgovornim alergenima, npr. peludi ili grinjama iz kućne prašine.
2. Medikamentozno liječenje – Primjena nesedirajućih antihistaminika, glukokortikoidnih sprejeva i antagonista leukotrijenskih receptora.
3. Specifična imunoterapija (SIT) – Dugoročna terapija usmjerena na smanjenje osjetljivosti organizma na alergene.
4. Klimatoterapija – Preporuča se boravak djece u područjima s blagom klimom bez magle, vlage i zagađenja.

Nažalost, broj djece alergičara sve više raste, stoga je važno na vrijeme prepoznati simptome bolesti i pravodobno ih liječiti.

Javite nam se s povjerenjem na broj: +385 1 6190 080 ili putem maila upiti@poliklinika-sabol.hr.