Bolno grlo – Kako razlikovati virusne i bakterijske infekcije kod djece?

Bolno grlo jedan je od najčešćih razloga za posjet pedijatrijskoj ambulanti i zajednički simptom gotovo svih akutnih infekcija gornjega dišnog sustava. Zbog toga se isključivo na temelju grlobolje ne može zaključivati o uzroku, već je za dijagnostiku ključno saznati popratne tegobe i učiniti osnovne laboratorijske nalaze. Bolno grlo kod djece može biti posljedica virusne i bakterijske infekcije, a radi pravodobnog i pravilnog liječenja važno ih je razlikovati i prepoznati potrebu za liječničkom intervencijom. U nastavku pročitajte kako prepoznati bakterijsku i kako liječiti virusnu upalu grla kod kuće.

Zašto dijete boli grlo?

Bolno grlo kod djeteta obično je znak upale ili iritacije ždrijela (farinksa) odnosno blažeg ili težeg oblika faringitisa. Najčešće su mu uzrok respiratorni virusi: rinovirusi, respiratorni sincicijski virus (RSV), virusi influence i parainfluence, humani metapneumovirus, koronavirusi i adenovirusi. Od drugih virusa javljaju se uglavnom enterovirusi – koksaki virus, echovirus i herpes simplex virus.

Manji dio – oko 15 % – otpada na bakterijski uzrok, gdje je vodeći beta-hemolitički streptokok grupe A (BHS-A) koji uzrokuje streptokoknu ili gnojnu anginu i najviše pogađa djecu od 5. do 15. godine.

Bol u grlu gotovo se uvijek javlja u sklopu neke akutne infekcije gornjega dišnog sustava, kao što je obična prehlada, upala krajnika i ždrijela (tonzilofaringitis), upala grkljana (laringitis). Također, često prethodi upali uha i upali sinusa te infekcijama donjega dišnog sustava: upali dušnika i bronha, upali bronhiola i upali pluća.

Kako prepoznati bakterijsku upalu grla?

Vrlo je važno da se bakterijska upala grla kod djeteta rano uoči kako bi se pravodobno potražila liječnička pomoć i započela antibiotska terapija.

Gnojna angina ili streptokokna upala grla, kao najčešći bakterijski uzrok, ima izražene simptome koji nastupaju naglo: jaka bol u grlu, osobito kod gutanja, i uglavnom visoka temperatura (iznad 38 °C). Mogu biti prisutni i glavobolja, mučnina, povraćanje, bol u trbuhu, otečeni limfni čvorovi na vratu te bijele gnojne nakupine na stražnjoj i bočnim stranama grla.

Rijetka je kod djece mlađe od tri godine, ali kada se javi, kod beba od prve do treće godine simptomima nalikuje nazofaringitisu, odnosno sekreciji uglavnom zelenkastog sadržaja iz nosa uz povišenu temperaturu.

S druge strane virusna upala grla često dolazi popraćena začepljenim nosom, suhim kašljem, blažim ili jačim oblikom konjunktivitisa (crvenilo, suzenje i svrbež očiju), nekad i proljevom. Najveća je razlika u tome što simptomi kada su uzrokovani virusom obično nastupaju postupno i manjeg su intenziteta.

Bakterijska upala grla dijagnosticira se na temelju kliničkog pregleda, laboratorijskih pretraga krvi (koje uglavnom pokazuju povišene leukocite i CRP) te brisom ždrijela na BHS-A.

Kako liječiti upalu grla kod kuće?

Liječenje tzv. viroze kod djece je simptomatsko, što znači da uključuje razne metode za ublažavanje tegoba: uzimanje lijekova protiv bolova i za snižavanje temperature (ibuprofen, paracetamol), pijenje toplih napitaka, obilno ispiranje nosa fiziološkom otopinom i primjenu dekongestivnih kapi ili sprejeva za olakšavanje disanja, mirovanje te prozračivanje i ovlaživanje zraka gdje dijete boravi. Navedenim se i smanjuje rizik od komplikacija, odnosno širenja upale na sinuse ili uho.

Bakterijska upala grla liječi se antibiotikom, najčešće iz skupine penicilina tijekom 10 dana, ali postoje i drugi antimikrobni izbori.

Kako spriječiti bolno grlo kod djece?

Glavni način prevencije bola u grlu sastoji se u prevenciji zaraze virusnim i bakterijskim uzročnicima infekcije.

U tome svakako pomažu opće higijenske mjere: redovito i temeljito pranje ruku, nedijeljenje pribora za hranu i piće te izbjegavanje bliskih kontakata s oboljelima.

Osim toga, za potporu imunitetu važno je da dijete redovito boravi na svježem zraku, ima kvalitetan san i uravnoteženu ishranu.

Bolno grlo mogu uzrokovati i čimbenici koji iritiraju sluznicu nosa i grla, kao što su duhanski dim i alergeni (pelud, prašina, grinje…). U slučaju dugotrajnih tegoba bez znakova akutne infekcije savjetuje se pregled alergologa kako bi se utvrdilo koji alergen uzrokuje reakciju.

Cijepljenje pomaže u prevenciji infekcija dišnog sustava, stoga je važno slijediti redovni program cijepljenja, a preporučuju se i dodatna cijepljenja, kao što je sezonsko protiv gripe.

Kao i virusne infekcije, gnojna angina jest zarazna i prenosi se bliskim kontaktom – kapljično, odnosno dodirom sa sekretima oboljele osobe – i rijetko preko predmeta. Kada dijete boli grlo i pokazuje znakove infekcije, treba razlučiti o čemu se radi, te pojačati higijenske mjere i zračenje prostora kako bi se spriječilo širenje na druge članove obitelji.

Za više savjeta i pregled javite nam se s povjerenjem na mail: upiti@poliklinika-sabol.hr ili putem telefona: +385 1 619 00 80.