Slabokrvnost (anemija) u djece

Anemija ili slabokrvnost  često je stanje kod djece, a predstavlja smanjenu količinu crvenih krvnih stanica, eritrocita ili smanjeni sadržaj hemoglobina u eritrocitima.

Eritrociti prenose kisik po čitavom tijelu uz pomoć posebnog pigmentiranog proteina koji se zove hemoglobin i koji u svom sastavu ima željezo. Ako se ne stvara dovoljno crvenih krvnih stanica ili ako nema dovoljno hemoglobina, odnosno željeza, nastat će anemija.

Najčešća vrsta anemije u djece je anemija zbog manjka željeza ili sideropenična anemija od koje boluje oko 25% djece u svijetu. Najčešće se javlja u periodu od 6. do 24. mjeseca života.

Anemiju je važno prepoznati i liječiti na vrijeme, jer može ostaviti trajne posljedice na rast i razvoj djeteta, uključujući slabiji kognitivni razvoj i poremećaje ponašanja.

Što je uzrok slabokrvnosti ili anemije?

Najčešći uzroci anemije kod djece jesu:

• prijevremeno rođenje
• niska porođajna težina
• manjak željeza u prehrani djeteta
• manjak drugih hranjivih tvari u prehrani djeteta (npr. proteina, B vitamina, C vitamina)
• bolesti probavnog sustava (npr. celijakija)
• nasljedne bolesti (npr. talasemija, anemija srpastih stanica)
• infekcije
• kronične bolesti (npr. autoimune bolesti, maligne bolesti)
• krvarenje
• bolesti koštane srži i dr.

U prvoj godini života, zbog intenzivnog rasta i razvoja, potrebe za željezom su visoke te je dojenčad pod posebnim rizikom za razvoj anemije zbog manjka željeza (sideropenična anemija).

U periodu nakon prve godine, uzrok anemije kod djece je najčešće pogrešna prehrana koja obuhvaća premalo namirnica bogatih željezom i drugim mineralima (crveno meso, iznutrice, riba, zeleno lisnato povrće i dr.), a previše mlijeka koje blokira apsorpciju željeza te općenito previše šećera i jednostavnih ugljikohidrata. Rjeđi uzroci anemije u djece su nasljedne, autoimune, kronične i maligne bolesti.

Zamah rasta u adolescenciji također predstavlja iznimno važan period povećane potrebe za željezom, a to je kod djevojčica još naglašenije zbog gubitaka krvi nakon početka menstrualnog krvarenja (menarha).

Istraživanja pokazuju da djeca s atopijskim bolestima (atopijski dermatitis, alergija na hranu, astma i dr.) češće imaju anemiju, od onih koji ne boluju od atopijskih bolesti.

Svaka kronična bolest opterećuje organizam i nosi rizik od razvoja anemije.

Kako prepoznati anemiju kod djece?

Najčešći simptomi anemije kod djece jesu:

• Blijedoća kože i sluznica
• Bljedoća unutarnje strane donje vjeđe.
• Brzo umaranje, češće spavanje preko dana.
• Slabije toleriranje napora.
• Slabiji apetit.
• Sklonost respiratornim infekcijama.
• Poteškoće s noćnim spavanjem.
• Kašnjenje u psihomotornom razvoju.
• Slabije napredovanje na težini i visini.
• Slabija koncentracija i pažnja.
• Nezainteresiranost za učenje.
• U rijetkim slučajevima, kada je anemija uzrokovana oštećenjem eritrocita, djeca mogu dobiti žuticu (žuta boja kože ili očiju) i imati tamniji urin (boje tamnog čaja).

Djeca sa teškom anemijom mogu imati dodatne znakove i simptome:

• Kratkoća daha.
• Ubrzani puls.
• Otok ruku i nogu.
• Omaglica i gubitak svijesti.
• Sindrom nemirnih nogu.
• Ponekad dijete s jako niskim razinama željeza može početi jesti neobične stvari koje nisu hrana, kao što su led, zemlja, glina, papir ili karton. Takvo se ponašanje zove pika.

Ako vaše dijete ima bilo koji od opisanih znakova i simptoma anemije, preporuča se detaljan pregled i obrada pedijatra.

Prevencija i liječenje anemije

Dojenčad se u prvih 4-6 mjeseci hrani isključivo mlijekom. Majčino mlijeko ne sadržava puno željeza, ali sadržava posebne čimbenike koji omogućuju da se željezo iz majčinog mlijeka odlično apsorbira, čak 50%. Adaptirana mlijeka su također dobar izvor željeza, jer su obogaćena većom količinom željeza, zbog slabije apsorpcije.

U pravilu, zdravo dojenče čija majka nije imala anemiju tijekom trudnoće, koje je rođeno u terminu, uredne porođajne težine, bez komplikacija te koje uredno napreduje na tjelesnoj težini, bez obzira na to da li se hrani majčinim mlijekom ili adaptiranim mlijekom, ne bi trebalo imati anemiju u prvih 4-6 mjeseci.

Kod nas se u pravilu svoj dojenčadi koja su napunila 6 mjeseci radi probir na anemiju, odnosno izvadi se krv iz prsta, kako bi se odredila razina hemoglobina, koja može upućivati na nisko željezo. Naime, pokazalo se da u dobi 6 do 9 mjeseci života, 2-3% dojenčadi u Europi ima anemiju zbog manjka žaljeza u prehrani. Ako nalaz krvne slike upućuje na anemiju zbog manjka željeza, uzima se detaljna anamneza kojom se utvrđuju čimbenici rizika za anemiju, odlučuje se o potrebi dodatnih pretraga te se uvodi terapija preparatom željeza u obliku sirupa ili kapi u dozi 5 mg/kg elementarnog željeza na dan, koja se, u pravilu provodi puna 3 mjeseca.

Uz terapiju željezom, u prehrani djeteta naglasak se stavlja na namirnice bogate željezom. U slučaju da nakon terapije željezom ne dođe do očekivanog oporavka parametara u krvnoj slici, dijete se upućuje hematologu ili gastroenterologu na daljnju obradu anemije.

Prevencija anemije kod zdrave dojenčadi

Prevencija anemije kod zdrave dojenčadi odnosi se na uvođenje nutritivno bogate dohrane nakon 4. – 6.  mjeseca života, kada samo mlijeko više ne predstavlja dostatan izvor nutrijenata za tako intenzivan rast i razvoj.

U prehranu djeteta potrebno je od početka dohrane postepeno uključivati raznolike namirnice, s naglaskom na one koje su dobri izvori željeza. Željezo iz namirnica životinjskog porijekla je ono koje se najbolje apsorbira. Osim toga, treba djetetu kroz raznoliku prirodnu sezonsku prehranu omogućiti i dovoljan unos proteina te svih ostalih vitamina i minerala koji potpomažu rast i razvoj. Namirnice biljnog porijekla također predstavljaju vrijedan izvor željeza, a za bolju apsorpciju željeza iz biljne hrane, uz te namirnice je potrebno unositi i vitamin C. Najbolji izvori željeza su ipak crveno meso, jetra i plava riba. Te su namirnice isto tako najbolji izvori i drugih nutrijenata koji su važni za stvaranje eritrocita, a to su vitamin B 12, bakar i cink. Dobrim izvorima željeza se smatraju cjelovite žitarice, grahorice, lisnato povrće, jaja, orašasti plodovi i sušeno tamno voće.

Često pitanje roditelja je kako povećati željezo? Osim što u prehrani djeteta naglasak treba staviti na namirnice bogate željezom, treba paziti i na kombiniranje hrane. naime, za bolju apsorpciju željeza iz hrane preporuča se kombinirati namirnice koje pospješuju apsorpciju željeza, npr. voćni sok bogat C vitaminom uz obrok s povrćem i mesom. Isto tako, preporuča se izbjegavati kombinacije mesa ili povrća sa žitaricama i sa mlijekom jer te namirnice smanjuju apsorpciju željeza i drugih nutrijenata.

Nakon prve godine, količinu mlijeka koju dijete pije treba ograničiti na 500 ml na dan.

Prevencija anemije kod rizičnih skupina

Ako je dijete rođeno kao nedonošče, ako je rođeno sa niskom porođajnom težinom, iz više plodne trudnoće ili ako je prilikom porođaja došlo do komplikacija, potrebno je već od prvog mjeseca života početi s prevencijom anemije. Naime, zna se da zalihe željeza kod te dojenčadi neće biti dostatne za prvih 4-6 mjeseci. Stoga se toj dojenčadi tijekom čitave prve godine, neovisno o vrsti prehrane i nalazima krvne slike, svakodnevno daje manja količina željeza (2 mg/kg elementarnog željeza) putem kapi ili sirupa za djecu. Na taj se način najbolje prevenira nastanak anemije i sprječavaju se trajne posljedice koje anemija može ostaviti na rast i razvoj djeteta. Nastavkom praćenja rizične djece, utvrđuje se daljnja potreba za nadomještanjem željeza i nakon prve godine.

Ako ste zabrinuti oko toga da li se vaše dijete adekvatno hrani ili sumnjate da bi vaše dijete moglo imati anemiju, obratite se našem timu s povjerenjem na mail: upiti@poliklinika-sabol.hr ili na telefon: +385 1 619 00 80.

Ana Balažin Vučetić, dr. med., spec. pedijatrije.