Sinkope (nesvjestice) u djece

Pod sinkopom podrazumijevamo iznenadni i kratkotrajan gubitak svijesti i posturalnog tonusa, uz brzi nagli i potpuni oporavak u trajanju od par sekundi do 2 minute. 30-50% djece ima barem jednu ataku nesvjestice, a jedno od 100 djece koja dođu na pregled u Hitnu pedijatrijsku ambulantu dolaze pod dijagnozom sinkope.
Obično se javlja u stojećem stavu ( kod hipoglikemije ili kardijalnih uzroka može i u ležećem ). Može joj predhoditi i presinkopa- osjećaj slabosti, blijedilo, nesigurnost, zujanje u ušima, vrtoglavica, mučnina, «hladni znoj», smetnje vida. Bolesnik obično opisuje da mu se «zamračilo pred očima», «osjetio je slabost u mišićima», izgubio svijest, «obliven hladnim znojem», a očevidci navode da je površno disao uz slabo palpabilan puls.

Sinkope dijelimo na:
1.kardiovaskularne -čine 1/5 svih uzroka sinkopa, odnosno 5 % svih iznenadnih smrti
– uzroci su npr. prirođene srčane mane, poremećaji srčanog ritma
2.neurokardiogene – vazodepresorna ili vazovagalna
– najčešće sinkope
– rijetko se javljaju prije 10 god. života
– česte u adolescentica
– uzrokuju ih uspravni položaj, dugotrajno stajanje , ustajanje, vrućina, umor, glad, bol , strah, emocionalni stresovi
– mogu se javiti i nakon infektivnih bolesti dok se ne stabilizira vegetativni sustav
– ponekad praćene grčevima ekstremiteta
3.konvulzivne
– nastaju zbog ishemije mozga
– praćene trzajevima ekstremiteta
– traju par sekundi
– mogu biti praćene inkontinecijom
– nema pjene na ustima ili ugriza jezika
– EEG je neposredno nakon napada spor i bez epileptičke aktivnosti
4.refleksne
– uzrokovane specifičnim faktorima, npr. bol nakon udarca u glavu, neugodna iznenadna situacija itd.
5.hiperventilacijske
– zbog ubrzanog i dubokog disanja, obično kod nervoznih i histeričnih osoba
– javljaju se noću , u zatvorenim prostorima i velikim gužvama
– bolesnici brzo i duboko dišu, javlja se vrtoglavica , gubitak svijesti je rijedak
6.sinkope zbog gušenja
7.sinkope uzrokovane lijekovima
8.psihogene
– u afektivno opterećenim situacijama
– dijete drži oči zatvorene, ne reagira na pozive
– nema grčeva ekstremiteta
– lice je normalne boje
– test-lagano dotaknuti trepavice što izaziva refleksno žmirkanje budnog pacijenta )
9.situacijske
– kod kašlja, defekacije, mokrenja, ronjenja, pijenja hladne tekućine i sl.

Diferencijalno dijagnostički sinkope moramo razlikovati od:

epilepsija –grčevi nastaju odmah, bilo je ubrzano, često imamo pjenu na ustima, ugriz jezika, inkontinenciju, a EEG pokazuje epileptičke promjene električke aktivnosti kore mozga
hipoglikemija (nizak nivo šećera u krvi) – osjećaj gladi, drhtanje ruku, smetenost, znojenje, ubrzan puls, ali bez hipotenzije
otrovanja s ugljičnim monoksidom (CO)
vrtoglavica
migrena

Dijagnoza nesvjestica usmjerena je prema isključivanju kardijalnih uzroka kao najopasnijuh , a postavlja se na temelju krvnih pretraga, kardiološke obrade ( EKG, UZV srca, Holter), tilt table testa , EEG-a, doplera krvnih žila mozga, te po potrebi slikovnih pretraga mozga.
Unatoč svim kliničkim pretragama u 30% bolesnika ne može se ustanoviti uzrok sinkope.

Liječenje je nespecifično. Obično se liječi osnovna bolest ( kardijalne sinkope ), a od pomoći mogu biti fizikalna terapija, pihoterapija, vježbe opuštanja, sport, izbjegavanje uzročnih čimbenika.