Snimanje mozga kod djece – EEG, ultrazvuk mozga ili MR?

Ako je neuropedijatar dijete uputio na „snimanje glave”, to se najčešće odnosi na jednu od triju glavnih pretraga mozga kod djece – elektroencefalografiju (EEG), ultrazvuk (UZV) ili magnetsku rezonancu (MR).

Dok EEG prikazuje kako mozak radi, UZV i MR pokazuju kako mozak izgleda. Sve tri pretrage bezbolne su i sigurne za djecu, a liječnik može preporučiti jednu od njih ili ih kombinirati kako bi dobio cjelovitu sliku djetetova stanja.

Ovaj članak objašnjava razlike između navedenih dijagnostičkih metoda kako biste kao roditelj znali kada i zašto se rade te što očekivati od pregleda.

„Trebamo snimiti glavu” – što to zapravo znači?

Preporuka liječnika da bi „djetetu trebalo snimiti glavu” roditelju može probuditi niz pitanja: znači li to da je stanje ozbiljno, je li pretraga bolna ili rizična, hoće li trebati anestezija.

Snimanje glave pojam je koji se može odnositi na nekoliko pretraga jer svaka od njih „snima”, odnosno gleda i bilježi stanje mozga. Mozak se može gledati na dva načina, a prema tome što želi provjeriti liječnik određuje vrstu pretrage.

EEG je test koji ispituje funkciju mozga, a UZV i MR slikovne su metode koje detaljno prikazuju strukturu (izgled, anatomiju) mozga. Dakle, svaka pretraga daje različite informacije, a neuropedijatar preporučuje onu koja odgovara simptomima vašeg djeteta.

Upućivanje na određenu pretragu ne ukazuje nužno na ozbiljnost stanja – kod djece se vrlo često rade iz predostrožnosti ili kako bi se nešto isključilo. Tu je posebna prednost što su bezbolne i neškodljive za dijete.

EEG – pretraga koja „sluša” mozak

EEG je pretraga koja ispituje i bilježi električnu aktivnost mozga. No što to zapravo znači? Električna aktivnost predstavlja mnoštvo malih električnih signala kojima međusobno komuniciraju moždane stanice. Ta se aktivnost stalno mijenja – drugačija je u budnom stanju, tijekom spavanja, razmišljanja ili odmora. EEG „hvata” te sitne električne promjene i prikazuje ih kao valove na papiru ili ekranu. Liječnik ih zatim pregledava: jesu li uredni, imaju li pravilan ritam te ima li nekih naglih ili neobičnih promjena. Zato je EEG između ostalih pretraga ona koja „sluša” mozak tj. ispituje njegovu funkciju.

Na temelju zapisa električne aktivnosti mozga mogu se otkriti epileptički napadaji, infantilni spazmi, poremećaji spavanja, ozljede ili bolesti mozga, upale, kao i promjene koje mogu biti povezane s autizmom i ADHD-om. Ukratko, služi za otkrivanje disfunkcija u radu mozga koje se kod djece mogu manifestirati kroz razne simptome: konvulzije, nesvjestice, vrtoglavice, intenzivne glavobolje, odstupanja u razvoju, česte prekide sna i dr.

Ono što EEG, za razliku od slikovnih pretraga, ne može otkriti jesu fizički izgled mozga, tumori, krvarenja ili strukturne anomalije.

Neuropedijatar može zatražiti EEG ako postoji sumnja na bilo kakvu neregularnost u funkciji mozga. Npr. nakon gubitaka svijesti, napadaja, kod razvojnih odstupanja, učestalih glavobolja, poremećaja spavanja ili nakon traume glave.

EEG se izvodi pomoću kape s elektrodama koje se postavljaju na djetetovu glavu. Postupak je potpuno bezbolan i neškodljiv, a traje 30 – 60 minuta. Više o EEG-u u budnom stanju i spavanju možete pročitati u članku.

Ultrazvuk mozga – pretraga koja „gleda” kroz fontanelu

Ultrazvuk mozga jest slikovna metoda pri kojoj se koriste ultrazvučni valovi za pregled strukture mozga. Za prolazak zvučnih valova do tkiva ključna je velika fontanela – mekano mjesto između kosti lubanje na vrhu glave. Ono se zatvara između 7 i 18 mjeseci starosti, stoga se UZV mozga kod beba najčešće radi do 6. mjeseca starosti.

UZV snimka može otkriti razne abnormalnosti u izgledu mozga: krvarenja ili ozljede, proširenje moždanih komora, tumore i ciste, razvojne anomalije. Za razliku od EEG-a, ne pokazuje poremećaje u radu ili funkciji.

Na ultrazvuk mozga najčešće se upućuju novorođenčad rođena prije 37. tjedna te djeca s komplikacijama pri porodu: otežani porod, mala porođajna masa, nedostatak kisika i dr. Također se preporučuje kada se uoče odstupanja u neurorazvoju, npr. izvijanje, hipo/hipertonus, asimetrija i kontrola glavice. U slučaju konvulzija, iritabilnosti, pojačane pospanosti i poremećaja spavanja često se kombinira s EEG-om.

Pregled je jednostavan, bezbolan i bez zračenja. Ne zahtijeva posebnu pripremu, a izvodi se prislanjanjem ultrazvučne sonde na bebinu glavicu.

Magnetska rezonanca (MR) – najdetaljnija slika mozga

Nakon što ultrazvuk mozga (obično je to nakon 6 mjeseci starosti) više nije moguć ili nije dovoljno pouzdan, za detaljan prikaz strukture mozga koristi se magnetska rezonanca (MR).

MR je bezbolna i sigurna slikovna metoda koja pomoću magnetskog polja i bez zračenja otkriva razne anatomske abnormalnosti: ciste, tumore, apscese, krvarenja, infekcije, proširenje moždanih komora, ozljede, razvojne anomalije. Za razliku od EEG-a, ne može pokazati kako mozak radi u nekom trenutku, npr. epileptiformnu aktivnost.

Djeca se najčešće upućuju na MR mozga kod upornih ili jakih glavobolja (osobito kod djece mlađe od 3 godine ili ako su praćene promjenama vida ili slabošću), epileptičkih napadaja, zaostajanja u razvoju, sumnje na tumor ili infekciju, nakon trauma glave.

Tijekom snimanja je važno da dijete bude potpuno mirno 30-ak minuta, stoga kod manje djece to nerijetko znači potrebu za sedacijom ili anestezijom.

Usporedba na jednom mjestu – koja pretraga što radi

Pretraga	Što mjeri	Što može otkriti	Dob djeteta	Trajanje	Mirnoća/anestezija	Radi li se u Sabolu
EEG	električna aktivnost mozga	epilepsija, infantilni spazmi, poremećaji spavanja	neograničeno	30 – 60 min	Ne treba anestezija, ali dijete treba biti relativno mirno (poželjno da zaspi).	DA
UZV MOZGA	struktura mozga	krvarenja, ozljede, proširenje moždanih komora, tumori i ciste, razvojne anomalije	0 do 12 mjeseci	10 – 15 min	Treba relativna mirnoća, anestezija nije potrebna.	DA
MR MOZGA	struktura mozga (detaljno)	ciste, tumori, apscesi, krvarenja, infekcije, proširenje moždanih komora, ozljede, razvojne anomalije	neograničeno	30 – 45 min (duže kod anestezije)	Često treba sedacija/anestezija kod male djece.	NE (mogućnost da naš neuropedijatar uputi na pretragu i interpretira nalaz)

Prema potrebi neuropedijatar može dijete uputiti na više od jedne pretrage kako bi dobio kompletan uvid i u funkciju i izgled mozga.

Najčešća zabluda – „EEG je isto što i EKG”

Razlika u jednom slovu često dovodi do miješanja dviju pretraga – EEG i EKG snimanja. Međutim, tu se radi o pregledu dva posve različita organa.

Obje pretrage mjere električnu aktivnost koja se bilježi na monitoru ili papiru, no EKG ispituje aktivnost srca, dok EEG ispituje aktivnost mozga.

Dakle, iako zvuče slično, to su različite pretrage.

Što ako neuropedijatar traži više pretraga odjednom?

Nije rijetkost da liječnik zatraži više pretraga kako bi dobio kompletnu sliku djetetova stanja. Npr. EEG i UZV mozga (kod beba) ili EEG i MR mozga (kod djece) dat će različite informacije o funkciji i građi mozga. Moguće je da EEG-a pokaže uredan nalaz, no UZV ili MR određene abnormalnosti strukture, ili obrnuto.

Kombiniranje različitih metoda ne znači automatski da se radi o nečem ozbiljnom, nego daje veću sigurnost u detekciji uzroka simptoma.

U Poliklinici Sabol mogu se u istom danu napraviti pregled neuropedijatra, EEG i UZV mozga, s istim timom koji interpretira nalaze.

MR snimanje ne radimo, no ovisno o indikaciji naš neuropedijatar može napisati preporuku za MR.

Česta pitanja

Je li snimanje mozga opasno za dijete?

Ne. Nijedna od ovih pretraga ne zrači. UZV se koristi ultrazvučnim valovima, a MR magnetskim poljem. EEG ne emitira električne signale, samo snima i bilježi električnu aktivnost mozga.

Može li se EEG-om vidjeti tumor mozga?

Ne, EEG ne prikazuje anatomiju mozga, pa ne može direktno otkriti tumor. Može pokazati promjene u električnoj aktivnosti koje upućuju na to da je potrebna dodatna dijagnostika (MR).

Zašto neuropedijatar ne pošalje odmah dijete na MR?

MR nije uvijek potreban, odnosno simptomi nekad ne sugeriraju da je uzrok strukturalni, nego funkcionalni. U slučaju napadaja, poremećaja spavanja, ponašajnih smetnji ili nesvjestica prvi je korak procjena rada mozga pomoću EEG-a.

MR može biti sljedeći korak kada nalaz EEG-a sugerira da treba detaljniji uvid u strukturu mozga ili kada klinička slika to zahtijeva.

Do koje dobi se može raditi ultrazvuk mozga?

Može se napraviti do 12 mjeseci, no poželjno je što ranije u dojenačkoj dobi, odnosno unutar prvih 6 mjeseci.

Može li se sve pretrage obaviti u jednom danu?

U Poliklinici Sabol mogu se isti dan napraviti neuropedijatrijski pregled, EEG i UZV mozga. Ako je potreban MR, neuropedijatar daje nalaz s preporukom.