Glavobolja je jedan od najčešćih simptoma u neurologiji i vrlo čest uzrok recidivirajućih bolova u djece. Glava, lice i meki oglavak bogato su opskrbljeni receptorima za bol u odnosu na ostale dijelove tijela, što može objasniti zašto su bolovi tako često lokalizirani u glavi. Prema najnovijoj klasifikaciji Međunarodnog društva za glavobolje (International headache society-IHS) objavljenoj 2004. god. glavobolje se dijele na primarne i sekundarne.
Primarne glavobolje su:
– migrena,
– psihogena (tenzijska) glavobolja
– Hortonova (cluster) glavobolja
– glavobolje uzrokovane trigeminalnom neuralgijom (boli u području inervacije V.moždanog živca)
– druge primarne glavobolje (npr. glavobolja uzrokovana kašljem, naporom, tijekom spavanja, kontinuirana jednostrana glavobolja-hemikranija)
Sekundarne glavobolje su one povezane s:
– traumom glave ili vrata
– bolestima krvnih žila glave i vrata
– bolestima središnjeg živčanog sustava (uz izuzetak krvnih žila)
– uzimanjem lijekova ili apstinencijskim sindromom
– infekcijama
– bolestima sinusa, zuba, oka, nosa, uha, usne šupljine, vrata i kostiju glave
Migrena
Migrene su najčešće jednostrane glavobolje pulzirajućeg tipa koje mogu biti udružene s mučninom, bolovima u trbuhu i vizualnom aurom (nagovještajem). U obiteljima djece s migrenom jedan ili više članova boluju od migrene. Pojavljuju se u djetinjstvu, a tijekom godina njihova učestalost se smanjuje. Ukupna učestalost migrena u dječjoj dobi iznosi 4-10 %, podjednako u djevojčica i dječaka do puberteta, a kasnije se pojavljuje tri puta češće u djevojčica. Epilepsija je udružena s migrenom prosječno u 1-17 % bolesnika koji boluju od migrene, odnosno od epilepsije.
Migrena je uzrokovana genskom predispozicijom, utjecajima iz okoline, te metaboličkim i hemodinamičkim poremećajima. Stres, neredovita prehrana, čokolada, kava, nitriti i glutamat u hrani, manja trauma glave, teški trening, menstruacija te biometeorološki uvjeti mogu uzrokovati napadaj migrene.
Napadaji migrene češći su u osoba s određenim profilom osobnosti. Ambiciozne osobe ili perfekcionisti, češće imaju psihogeno uvjetovane migrenske napadaje, te je vrlo česta kombinacija migrenskih i psihogenih glavobolja, odnosno glavobolja tenzijskog tipa.
Kod migrene glavobolja je vodeći simptom, mada se u dojenčadi može manifestirati i kao bolovi u trbuhu, neutješni bezrazložni plač ili povraćanje. Tek se u dobi 5 do 6 godina dijete počinje žaliti na glavobolju , uz blijedilo, povraćanje, proljev, bolove u trbuhu. Kod adolescenata svemu navedenom mogu se pridružiti i ispadi u vidnom polju. Poremećaji spavanja su česti i pojavljuju se u 25-40% bolesnika koji boluju od migrene. Bolovi su najčešće lokalizirani u frontalnoj, frontotemporalnoj ili okcipitalnoj regiji, obostrano ili posred čela, rjeđe jednostrano, pulzirajućeg su tipa, a prema jakosti umjereni ili jaki. Glavobolja se pogoršava tijekom napora, a napadaji glavobolje traju 1-72 h. Sam napadaj migrene može se podjeliti u 4 faze . U prvoj fazi javlja se razdražljivost, hiperaktivnost, teškoće koncentracije, razmišljanja, pisanja i govora. Zatim slijedi aura ( nagovještaj) u trajanju 20-60 min u vidu svjetlucanja, ispada osjeta ili motoričkih ispada, ponekad sa mučninom, povraćanjem, fotofobijom i fonofobijom, a tek u trećoj fazi javlja se glavobolja. U četvrtoj, posljednjoj fazi, pojavljuje se osjećaj umora, iscrpljenosti, bolovi u mišićima i tada bolesnik obično zaspi.
EEG abnormalnosti u migreni pojavljuju se u 10-75 % djece. Pregled mozga komjutoriziranom tomografijom (CT) ili magnetnom rezonancom (MR) potrebno je učiniti ukoliko se radi o dojenčetu ili malom djetetu, ukoliko se uz glavobolju pojavljuju i epileptički napadaji, poremećaji svijesti, znakovi povišenog intrakranijskog tlaka, motorički deficit ili poremećaj ponašanja. MR –angiografija je indicirana u djeteta s glavoboljom i neurološkim deficitom jer upućuje na suženja ili proširenja krvnih žila u bolesnika s migrenom.
Glavobolja zbog napetosti (tenzijska ili psihogena glavobolja)
Tenzijska, odnosno psihogeno uvjetovana glavobolja može biti rezultat konverzivne ili somatizacijske etiopatogeneze. Bolesnik nesvjesno rješava svoj emotivni problem pretvarajući ga u fizički tj. u bol ( glavobolju, bolove u trbuhu), koji je naizgled jednostavniji. Kod napadaja tenzijske glavobolje bol je lokalizirana obostrano, bolesnik je osjeća kao stiskanje ili pritisak. Traje 30 minuta do 7 dana. Nije udružena s mučninom ili povraćanjem, ali može biti udružena s fotofobijom ili fonofobijom. Bol nije intenzivna poput migrene i nema pulsirajuću kakvoću . Ne pogoršava se, niti se inducira u naporu. Tenzijske glavobolje mogu se pojavljivati intermitentno ( u epizodama ) , ili mogu po tipu odgovarati kroničnoj glavobolji. Epizode tenzijske glavobolje mogu biti rijetke ( 10 puta godišnje / manje od jedanput mjesečno ) ili česte ( više od 10 puta mjesečno tijekom 3 mjeseca ). To je ujedno i razlika po kriterijima IHS između epizodnog i kroničnog tipa tenzijskih glavobolja.
Svaka glavobolja koja se ponavlja odnosno perzistira određeno vrijeme zahtijeva procjenu neuropedijatra.
Liječenje glavobolje
Liječenje treba započeti čim prije. Djetetu treba omogučiti da legne u zamračenu, mirnu i ugodnu prostoriju. Analgetici i antiinflamatorni lijekovi (paracetamol, ibuprofen) su lijekovi prvog izbora u liječenju glavobolja.
Postoji još niz drugih lijekova koji se mogu koristiti, ali tek nakon neuropedijatrijske obrade i klasifikacije tipa glavobolje, npr.selektivni agoniste serotoninskih receptora, triciklički antidepresivi i sl.
Preventivna primjena lijekova potrebna je ako dijete ima više od 2 napadaja migrene tjedno, koji su intenzivni i koji ne reagiraju na povremenu primjenu ranije navedenih lijekova.
Za profilaksu (spriječavanje) glavobolja primjenjuju se ?-blokatori, flunarizin, a kod psihogenih odnosno tenzijskih glavobolja, mogu se primjeniti i triciklički antidepresivi.
U slučaju migrena s abnormalnostima u EEG-u u profilaksi se primjenjuju antiepileptici, najčešće valproat, karbamazepin, lamotrigin i topiramat. Fenobarbiton je također djelotvoran u profilaksi migrene u male djece.
Primjena koenzima Q10, kao i primena magnezija se pokazala učinkovitom, ali su potreba još dodatna ispitivanja.
Psihoterapija je važna u liječenju djeteta s psihogenom glavoboljom odnosno s tenzijskim tipom glavobolje. Mehanizam biološke povratne sprege ( biofeed back ) i tehnike opuštanja mogu pomoći u liječenju psihogenih glavobolja. Primjenjuju se elektronički uređaji na bazi svjetlosnog i zvučnog podražaja koji, vjerovatno, djeluju na promjenu razine beta-endorfina. Od pomoći mogu biti i metode opuštanja koje obuhvaćaju meditaciju, autogeni trening te autohipnozu.
Alternativne metode liječenja glavobolje i migrene obuhvaćaju primjenu homeopatskih metoda, biljne terapije i aromaterapije, te dijete, uz izbjegavanje određene vrste hrane, posebno fermentiranog sira i čokolade. Važno je napomenuti i potrebu dovoljnog unošenja tekućine i redovitu prehranu tijekom dana. Higijena spavanja i tjelovježba također mogu biti korisne u prevenciji i imati povoljan utjecaj na smanjenje učestalosti glavobolja u djece.