Afte kod djece

Afte su male i neugodne ranice u ustima koje narušavaju svakodnevno funkcioniranje djece, od jedenja obroka pa sve do razgovora jer stvaraju osjećaj jake boli.

Afte mogu narušiti svakodnevno funkcioniranje djece, od uzimanja obroka do govora i komunikacije, stvarajući osjećaj boli. No, iako izgledaju dramatično i često bole, u pravilu nisu opasne i nisu zarazne.

Roditelji su često zabrinuti jer djeca koja imaju afte često odbijaju hranu, plaču pri pranju zuba i žale se na osjećaj peckanja u ustima.

Većina afti prolazi sama od sebe, a postoje i jednostavni načini kako ublažiti bol i skratiti trajanje tegoba. U nastavku teksta saznajte sve o aftama kod djece i kada je vrijeme za potražiti pomoć liječnika.

 

Što su afte?

Afte, poznate i kao aftozni ulkusi, sitne su i plitke ranice koje nastaju na sluznici usne šupljine. Afte su obično smještene na sljedećim mjestima:

•   s unutarnje strane usana i obraza,
•   na jeziku,
•   ispod jezika,
•   na desnima
•   na nep­cu

Tipično, afte počinju kao sitna, bolna točkica, a zatim se pretvore u okruglu ranicu svijetle, bijele boje s crvenim rubom. Kod djece su obično manje, ali ponekad mogu narasti i do pola centimetra u promjeru, što dodatno pojačava nelagodu prilikom jela i govora.

Važno je razlikovati afte od herpes virusom izazvanih ranica. Ranice koje uzrokuje virus herpes simplex, često se pojavljuju u skupinama mjehurića na rubu usana ili oko nosa te su vrlo zarazne.

Afte nisu zarazne jer ih ne uzrokuje infekcija, ne sadrže tekućinom ispunjene mjehuriće i ne prenose se poljupcem, priborom ili bliskim kontaktom. Drugim riječima, dijete s aftama ne može zaraziti drugo dijete, pa izolacija djeteta zbog samih afti nije potrebna.

Prema težini simptoma, razlikujemo jednostavne i složene afte. Jednostavne se kod osjetljive djece mogu pojaviti nekoliko puta godišnje i obično traju do tjedan dana. Složene su rjeđe, sklonije ponavljanju i mogu biti veće te dulje traju. Složene afte se mogu javiti u većem broju, dok su jednostavne pojedinačne.

 

Zašto afte nastaju?

Točan uzrok nije potpuno jasan, no poznato je više okidača koji mogu potaknuti razvoj afti kod osjetljivog djeteta. Mehaničke ozljede sluznice poput ogrebotina od korice kruha ili oštrog čipsa, kao i iritacija četkice mogu potaknuti razvoj afti.

Kisela i vrlo začinjena hrana može pojačati oštećenje sluznice i izazvati novu ranu ili pogoršati postojeću. Stres i manjak sna zbog škole, sportskih aktivnosti ili promjena u svakodnevnoj rutini također su prepoznati kao čimbenici rizika za nastanak afti.

Pojedini lijekovi kao što su nesteroidni protuupalni lijekovi (ibuprofen, aspirin i njima slični), mogu pridonijeti pojavi afti.

U manjem dijelu djece učestale, veće ili vrlo bolne afte povezane su s manjkom određenih nutrijenata i elemenata u organizmu, primjerice:

•   vitamin B12
•   folna kiselina
•   željezo
•   cink

Afte su češće kod djece s određenim kroničnim bolestima kao što su celijakija, Crohnova bolest, ulcerozni kolitis, lupus, te ostala stanja koja narušavaju rad imunološkog sustava.

Treba imati na umu da svaka afta ne označava ozbiljnu bolest, jer je većina afti izolirana i dobroćudna pojava. No ako se pojavljuju neobično često ili traju dugo, vrijedi s pedijatrom razmotriti daljnju obradu.

 

Kako afte izgledaju i koliko traju?

Tipična afta izgleda kao mali okrugli čir s bjelkastom bazom i crvenim upalnim rubom. Prije pojave afte ponekad se javlja žarenje i peckanje na mjestu buduće ranice. Bol je često puno veća nego što bi očekivali s obzirom na veličinu, jer i sitna afta može značajno smetati pri jelu, pogotovo kod kisele i začinjene hrane, te pri četkanju zuba.

Djeca zbog boli znaju odbijati hranu, piti manje i biti razdražljiva. Većina afti prestane boljeti nakon nekoliko dana, a spontano zacijeli unutar dva tjedna, bez specifičnog liječenja.

Složene afte mogu trajati dulje, biti veće i pojaviti se u više navrata. U težim slučajevima mogu se javiti opći simptomi poput povišene temperature, osjetljivih i uvećanih limfnih čvorova te izraženog umora. Češća pojava složenih afti je signal da treba potražiti savjet liječnika.

 

Kada u posjet liječniku?

Većinu pojedinačnih, manjih afti moguće je zbrinuti kod kuće uz određene jednostavne mjere. Ipak, pregled pedijatra ili stomatologa preporučuje se u sljedećim situacijama:

1. afta ili više njih traje dulje od dva tjedna
2. neposredno nakon zacjeljivanja afte se odmah vraćaju
3. ranice su velike, brojne i toliko bolne da ometaju svakodnevno funkcioniranje djeteta
4. ako su afte praćene visokom temperaturom, izraženom slabošću i otečenim limfnim čvorovima
5. afte se pojavljuju nakon uvođenja novog lijeka ili nakon postavljanja aparatića za zube

Liječnik će pregledom usne šupljine prepoznati aftu. Ako su recidivi česti, liječnik može preporučiti osnovne laboratorijske pretrage, a kada je potrebno liječnik će proširiti dijagnostičku obradu za stanja koja se povezuju s učestalim aftama.

Ponekad će savjetovati i prilagodbu aparatića ili zaštitne voskove za bravice kako bi se smanjila iritacija okolne sluznice.

 

Liječenje afti

Liječenje afti usmjereno je na ublažavanje boli te ubrzavanje cijeljenja. Kod kuće djetetu treba ponuditi mlaku, mekanu i neutralnu hranu. Treba izbjegavati kiselu, ljutu, vrlo slanu hranu i gazirana pića.

Kratko ublažavanje boli moguće je i kockicom leda, ako je dijete dovoljno veliko. Jako važna je i nježna oralna higijena mekanom četkicom. Djeci s osjetljivom sluznicom korisne su paste bez natrij lauril sulfata.

Od pripravaka bez recepta koriste se lokalni anestetici i zaštitni gelovi koji stvaraju zaštitni film preko ranice i time smanjuju bol pri kontaktu s hranom.

Liječnik može preporučiti i odgovarajuće vodice za ispiranje usta, kako bi se ublažili simptomi. Kod težih slučajeva pedijatar može propisati kortikosteroidne masti ili gelove, primjerice s hidrokortizonom kako bi se smanjila upala i ubrzalo cijeljenje.

Ako se utvrdi manjak vitamina B12, folne kiseline, željeza ili cinka, njihova nadoknada može smanjiti učestalost i težinu afti.  Kod vrlo upornih i bolnih afti koje ne reagiraju na uobičajene mjere, liječnik ponekad predlaže kratku kauterizaciju koja smanjuje bol i potiče brže zatvaranje ulkusa.

 

Prevencija i higijena

Postoji nekoliko načina kojima je moguće znatno smanjiti rizik i učestalost razvoja afti. Prije svega treba brinuti o redovitoj higijeni usne šupljine. Dijete neka pere zube dvaput dnevno mekanom četkicom, a konac za zube treba koristiti pažljivo kako ne bi ozlijedili desni. Također treba redovito mijenjati četkice za pranje zuba, a to znači svaka dva do tri mjeseca.

Prehrana u razdoblju bez simptoma treba biti raznolika, bogata vitaminima i mineralima.

Osim prehrane i higijene, treba misliti i na stres. Djeca različito doživljavaju školske obveze, nadolazeća natjecanja, preseljenje ili rođenje braće i sestara. Dovoljno spavanja, vremena za igru i mirne aktivnosti pomažu ublažiti utjecaj stresa na zdravlje.

Budući da afte nisu zarazne, ne treba ograničavati kontakt s vršnjacima zbog straha od prijenosa. Ipak, kad su bolne, djetetu treba dati mekšu hranu i hladnije napitke te treba imati strpljenje dok tegobe ne prođu. Kod jakih tegoba poželjno je posjetiti liječnika i dijete ispričati iz škole na par dana.

I za kraj treba naglasiti da su afte vrlo benigna pojava i nisu razlog za brigu. Međutim kod teških slučajeva i afti koje se stalno vraćaju, treba potražiti pomoć liječnika i dogovoriti pregled.

Za više informacija i rezervaciju termina kontaktirajte nas putem telefona:  01 6190 080 ili mailom: upiti@poliklinika-sabol.hr.