Afektivne respiratorne krize

Afektivne respiratorne krize ili afektivni respiratorni cerebralni napadaji nekonvulzivne su odnosno neepileptogene prirode, ali mogu izgledati vrlo dramatično. Mogu se javiti od novorođenačke do predškolske dobi i sastoje se od nevoljnog prestanka disanja bez gubitka svijesti do onih s poremećajem svijesti i plavljenjem usnica, rijetko s razvojem i trzanja tijela. Događaju se u 4 – 5 % dojenčadi i mlađe djece, najčešće u dobi 12 – 18 mjeseci, nekada i ranije.

Simptomi afektivne respiratorne krize

U tipičnim atakama koje obično traju 10 – 20 sekundi, a kojima neposredno prethodi strah, ljutnja, bijes ili bol, dijete zaplače, nekoliko puta grčevito udahne i prestane disati u izdahu do pojave cijanoze (plavljenja usnica) različitog stupnja (cijanotične atake) ili, rjeđe, bljedila (blijede atake). U slučaju dužeg trajanja atake dijete omlohavi bez svijesti, a ako nedostatak kisika potraje, može se javiti izvijanje trupa ili pojedinačni grčevi ekstremiteta. Samo iznimno ataka može prijeći u konvulzivni napadaj zbog jakog nedostatka kisika u mozgu i tada ih nazivamo složene ili teške afektivne respiratorne krize. Najčešće su cijanotične atake, potom blijede, a mogu se javiti i u kombinaciji, što je najrjeđe.

Uzroci afektivnih respiratornih kriza

Uzrok pojave cijanotičnih kao ni blijedih ataka nije u potpunosti razjašnjen, ali mehanizam se njihova razvoja razlikuje. Kako u jedne trećine slučajeva postoje i drugi članovi obitelji ili roditelji s istim tegobama u dječje doba, postoji genetska sklonost, ali gen do sada nije identificiran.

Okidač cijanotičnih ataka uglavnom je strah ili ljutnja uz plač koji se naglo prekida u fazi izdisaja te ga prati razvoj cijanoze. U podlozi je prolazna kombinacija sniženog CO2 u krvi zbog plača, smanjenog izbačaja volumena krvi iz srca u izdisaju (Valsalvin manevar) i smanjenog kisika u mozgu.

Blijedim atakama uglavnom prethodi bolni podražaj i ne moraju biti udružene s plačem, a prati ih usporenje ili čak kratki zastoj srčane aktivnosti (asistolija), te su posljedica još nezrelog ili nepravilnog rada autonomnog živčanog sustava, odnosno prenaglašenog vagalnog odgovora na bolni podražaj.

U oba oblika važnu ulogu ima anemija, odnosno razina željeza. Smatra se da nedostatak željeza, koje je sastavni dio enzima koji sudjeluju u razgradnji neurotransmitera u središnjem živčanom sustavu, može utjecati na poremećaj autonomnog živčanog sustava. Davanje pripravaka željeza značajno smanjuje broj ataka, čak i u djece bez nedostatka željeza u krvi, a ublažuje i disregulaciju autonomnog živčanog sustava. Vrlo je rijetko potrebna terapija drugim lijekovima.

Dijagnostika

Dijagnoza se postavlja na temelju anamneze i pregleda djeteta, a nalaz eventualnih neuroloških ili srčanih abnormalnosti sugerira da se radi o drugoj dijagnozi.

Pretrage mogu obuhvatiti procjenu željeza te snimanje srčane (EKG) i moždane (EEG) aktivnosti. Ako su nađene abnormalnosti ili je izgled ataka produljen i složen te dovodi do pojave konvulzija, onda je potrebno učiniti dodatnu dijagnostičku obradu. Važno ih je razlikovati od epilepsije. U većini slučajeva mogu se dijagnosticirati i odijeliti od epileptičkih napadaja na temelju analize čimbenika koji su doveli do plača djeteta, afekta i/ili bolnog podražaja.

Prognoza

Ako su isključene druge mogućnosti kao uzrok ataka, potrebna je edukacija roditelja o njihovoj benignoj prirodi. Prognoza je odlična, bez dugoročnih posljedica za dijete. Procjenjuje se da će oko 15 % djece s blijedim atakama, neovisno o njihovoj učestalosti ili trajanju, imati u kasnijem djetinjstvu ili adolescenciji i sinkope (gubitke svijesti). Ipak, bez obzira na benignu prirodu i dobar tijek ataka, koje nestaju u rano dječje ili najkasnije u predškolsko doba i koje u pravilu ne zahtijevaju medikamentoznu terapiju, atake mogu biti po učestalosti i ispoljavanju vrlo dramatične i traumatizirajuće kako za roditelja tako i za liječnika. Potrebno je dodatno umiriti roditelje i nije potrebno izbjegavati rutinsku disciplinu u strahu provociranja afektivnih respiratornih ataka, a provođenje prehrane bogate željezom može prevenirati razvoj anemije koja je povezana s atakama.

Za više informacija obratite se našim stručnjacima putem maila: upiti@poliklinika-sabol.hr ili na telefon: +385 1 619 00 80.