Gripa u djece

Gripa ili influenca akutna je virusna bolest dišnog sustava koja se pojavljuje diljem svijeta i obuhvaća sve dobne skupine.

Pojavljuje se svake godine, uglavnom u zimskom razdoblju kada oboli veći broj ljudi, tj. u obliku manjih ili većih epidemija. Ponekad se bolest širi na više država ili kontinenata u kratkom vremenu te je tada riječ o pandemiji.

Gripa se najčešće prezentira izraženim općim simptomima poput vrućice, glavobolje, umora, bolova u mišićima i zglobovima, uz kašalj, grlobolju, začepljen nos i dr. Iako se općenito radi o blažoj, samoizlječivoj i obično nekompliciranoj bolesti u zdrave djece, gripa se može pojaviti i kao teži oblik bolesti uz svoje brojne komplikacije.

Uzročnici gripe i kada se javlja gripa

Gripu uzrokuju virusi influence A i B te rjeđe virus influence C.

Virusi influence A i B uzrokuju sezonske epidemije gripe, obično u zimskom razdoblju i rano proljeće (od prosinca do travnja). Epidemija uzrokovana virusom influence A izbija naglo, vrhunac doseže za tri do četiri tjedna, a traje obično dva do tri mjeseca. Zahvaća sve dobne skupine, iako najčešće i najteže obolijevaju djeca. Pandemije se javljaju svakih 10 do 40 godina, traju više mjeseci, zahvaćaju veći broj ljudi s težom kliničkom slikom, češćim komplikacijama i većom stopom smrtnosti.

Influenca tip B obično uzrokuje manje epidemije, ograničene na jednu regiju, mjesto ili zatvorenu populacijsku skupinu. Virus influence C uzrokuje blaže respiratorne bolesti (obična prehlada), a pojavljuje se sporadično ili u obliku vrlo malih epidemija u obitelji ili kolektivu.

Gripa se brzo prenosi i širi u populaciji. Izvor je infekcije virusom influence zaražena osoba koja virus izlučuje respiratornim sekretima. Bolest se prenosi bliskim kontaktom u dječjim vrtićima i školi te u obitelji, radnoj okolini, domovima za starije osobe, kao i u drugim kolektivima. Prijenos se ostvaruje kapljičnim putem (govor, kašalj, kihanje) ili dodirom ruku i predmeta zagađenih respiratornim sekretom.

Koji su simptomi gripe kod djece?

Inkubacija, tj. period od ulaska virusa u organizam do početka simptoma bolesti iznosi jedan do četiri dana, obično dva dana.

Simptomi gripe javljaju se naglo s izraženim općim simptomima, najčešće unutar nekoliko sati, i traju prosječno pet do sedam dana (pa i do 10 dana). Uobičajeni su simptomi kod djece vrućica (povišena temperatura), čije je prosječno trajanje tri do pet dana, zimica, umor i iscrpljenost, glavobolja, bol u mišićima i zglobovima, slabiji apetit, suhi kašalj koji se najčešće javlja drugog ili trećeg dana bolesti, promuklost, konjunktivitis, proljev i povraćanje, bolovi u trbuhu, grlobolja, sekrecija iz nosa ili začepljen nos.

Kod veće djece, adolescenata i odraslih na početku bolesti češće su prisutni samo vrućica i opći simptomi, a zatim se kroz dva do tri dana pojavljuju i respiratorni simptomi.

Za razliku od njih, kod manje djece već na početku bolesti mogu biti česti respiratorni simptomi poput rinitisa, grlobolje, kašlja i laringitisa.

Gripa kod novorođenčadi i vrlo male dojenčadi može imati nespecifičnu kliničku sliku, tj. ne moraju imati vrućicu, mogu biti pospanija, slabije uzimati obroke, imati poteškoće disanja i dr.

Koje su komplikacije gripe kod djece?

Rizične skupine za razvoj komplikacija djeca su mlađa od pet godina, trudnice i rodilje do dva tjedna nakon poroda, dob iznad 65 godina, štićenici domova za starije osobe i ustanova za dugotrajnu njegu, pretilost, kronični bolesnici (astma, ostale kronične plućne bolesti, dijabetes, kardiovaskularne bolesti, neurološke bolesti, bolesti bubrega i jetre i dr.), kao i bolesnici s oslabljenim imunološkim sustavom (maligne bolesti, HIV, kemoterapija, zračenje i dr.)

Komplikacije gripe može uzrokovati sam virus influence ili sekundarna bakterijska infekcija, tj. zajedničko djelovanje tih dvaju čimbenika.

Na bakterijske komplikacije treba uvijek posumnjati ako vrućica dugo traje ili se vrati uz izraženije simptome dišnog sustava, a što se najčešće događa u drugom tjednu bolesti.

Uz tipične simptome akutne infekcije gornjih dišnih putova (rinitis, grlobolja), gripa se može prezentirati i drugim respiratornim bolestima, kao što su laringitis, traheobronhitis, bronhiolitis i upala pluća.

Sekundarne bakterijske infekcije kao komplikacija gripe javljaju se najčešće u primarno zdrave djece koja su inficirana virusom. Najčešća je bakterijska komplikacija akutna upala srednjeg uha, a u starije djece čest je i sinusitis.

Od respiratornih infekcija donjih dišnih putova javlja se primarna virusna upala pluća (uzrokovana virusom influence) i sekundarna bakterijska upala pluća kao posljedica prethodne infekcije virusom influence, koju najčešće uzrokuje bakterija pneumokok, a rijetko i stafilokok.

Od neuroloških komplikacija moguće su febrilne konvulzije, encefalopatija, meningitis i encefalitis, transverzalni mijelitis, Guillain-Barréov sindrom, cerebelitis i Reyeov sindrom.

Od ostalih komplikacija mogu se javiti miozitis (upala mišića), a opisane su i teške rabdomiolize s posljedičnim akutnim bubrežnim zatajenjem, te vrlo rijetko miokarditis i perikarditis.

Dijagnostički postupci pri sumnji na gripu

Dijagnoza gripe za vrijeme epidemije najčešće se postavlja na temelju epidemioloških podataka (veći broj slično oboljelih), razvijene kliničke slike i rutinskih laboratorijskih nalaza (CRP, kompletna krvna slika). Nalaz krvi često pokazuje leukopeniju (snižen broj leukocita) s urednom diferencijalnom krvnom slikom ili povišenim limfocitima, a često može biti i snižen broj trombocita, dok je CRP najčešće uredan. U djece s miozitisom povišena je aktivnost kreatin kinaze (CK).

Klinička dijagnoza gripe potvrđuje se dokazom virusa influence iz obriska nazofarinksa ili ždrijela (PCR ili brzi antigenski testovi).

Od kojih uzročnika respiratornih infekcija treba razlikovati gripu?

Gripu u djece treba razlikovati od infekcija ostalim respiratornim virusima te mikoplazmom, klamidijama ili bakterijama koje uzrokuju respiratorne infekcije.

Ostali respiratorni virusi jesu: SARS-CoV-2 koji uzrokuje COVID-19, respiratorni sincicijski virus (RSV), virusi parainfluence, adenovirus, rinovirus, enterovirusi.

Ranije navedene mikrobiološke pretrage obično pomažu razlikovanju gripe od navedenih stanja, kao i činjenica da se gripa pojavljuje u zimskim mjesecima, i to epidemijski.

U kojim se situacijama treba javiti liječniku?

Gripa najčešće prolazi bez komplikacija, stoga odlazak liječniku često nije nužan.

Ipak, djeca oboljela od gripe koja trebaju biti pod nadzorom liječnika jesu: nedonoščad (rođeni prije 37. tj. trudnoće), djeca mlađa od šest mjeseci, djeca koja boluju od kroničnih bolesti i djeca s oslabljenim imunološkim sustavom.

Pregled liječnika za dijete oboljelo od gripe potreban je ako je visoka temperatura praćena tresavicom, traje duže od pet dana ili u slučaju ponovnog porasta tjelesne temperature, a nakon što je dijete bilo bez vrućice barem 24 sata.

Također, liječničku pomoć treba odmah potražiti ako je dijete malaksalo, pospano ili se teško razbuđuje, neaktivno, slabo uzima ili odbija tekućinu i hranu, izgleda dehidrirano (suhe sluznice), uzastopno povraća i/ili ima izražene proljeve, jako kašlje, ubrzano i otežano diše, izrazito je blijede, sivkaste ili plavkaste kože, stenje, slabo mokri (suhe pelene), ima osip, jaku glavobolju, bolove u nogama, vratu i trbuhu ili je kod djeteta zamijećena bilo kakva neuobičajena promjena u njegovom ponašanju.

Liječenje gripe

U većine oboljelih od gripe, pogotovo u onih u kojih ne postoji povećani rizik od komplikacija ili težih oblika bolesti, provode se simptomatske mjere liječenja kod kuće. Potrebno je mirovanje djeteta uz praćenje njegova općeg stanja i redovitog mjerenja tjelesne temperature. Djetetu treba povećati unos tekućine i u slučaju vrućice dati lijek za snižavanje temperature, paracetamol ili ibuprofen, uz redovitu toaletu nosa.

Kod djece s povećanim rizikom komplikacija preporučuje se specifični antivirusni lijek protiv gripe (oseltamivir), koji treba primijeniti odmah pri postavljanju dijagnoze gripe, a najbolje je ako se liječenje započne unutar 48 sati od pojave prvih simptoma.

Liječenje antibioticima provodi se kod sekundarnih bakterijskih infekcija (upala uha, sinusa i pluća).

Teži oblici bolesti zahtijevaju bolničko liječenje.

Prevencija gripe

Rizik od zaraze može se smanjiti ako se u vrijeme epidemije izbjegavaju mjesta okupljanja većeg broja ljudi, pogotovo u zatvorenim prostorima, ili izbjegava kontakt s osobom za koju je poznato da boluje od gripe. Oboljelog od gripe potrebno je izolirati od zdravih, što podrazumijeva privremeno izuzeće iz kolektiva.

Vrlo su važne opće higijenske mjere poput čestog i temeljitog pranja ruku sapunom i vodom, a kod brisanja nosa, kašljanja i kihanja treba koristiti papirnate maramice, odmah ih baciti u smeće i nakon toga oprati ruke. Također, što manje rukama dodirivati nos, oči i usta. Na to sve djecu treba uvijek upozoravati, čak i kada nije vrijeme sezonske gripe.

Potrebno je redovito provjetravanje prostorija u kojima djece borave, kao i čišćenje površina i igračaka s kojima su djeca u kontaktu.

Bitan je i boravak na svježem zraku, dovoljno sna, uravnotežena prehrana i hidracija, dojenje te izbjegavanje izloženosti djece duhanskom dimu.

Najučinkovitija mjera zaštite jest cijepljenje protiv gripe, kojim se smanjuje mogućnost obolijevanja, širenja gripe unutar obitelji i kolektiva, razvoja teških oblika bolesti, bolničkog liječenja i potencijalnoga smrtnog ishoda.

Cjepivo se prilagođava prema preporuci Svjetske zdravstvene organizacije (WHO). Radi se o sezonskom cijepljenju, što znači da se cijepljenje treba ponavljati svake godine zbog stalnih promjena virusa i kratkog trajanja imunosti. S cijepljenjem se obično započinje u jesen tako da titar antitijela bude visok u vrijeme sezone gripe, a što se događa za dva do tri tjedna nakon cijepljenja.

Cijepljenje se preporučuje svima, uključujući trudnice i djecu već od šestog mjeseca starosti.

Povratak u kolektiv nakon gripe – zaraznost

Djeca su zarazna prosječno pet do sedam dana od početka simptoma gripe. Preporuka za izostanak iz vrtića ili škole jest do oporavka djeteta ili do najmanje 24 sata nakon prestanka vrućice bez korištenja lijekova za snižavanje tjelesne temperature, a kada više nisu zarazna za okolinu.

Za više informacija kontaktirajte nas na telefon: +385 1 619 00 80 ili nam pišite na mail: upiti@poliklinika-sabol.hr. Za direktne rezervacije termina kliknite na link.

Autor: Draženka Kranjčec, dr. med., specijalist pedijatrije

IZVORI:

• Munoz F.M., Edwards M.S. Seasonal influenza in children: Clinical features and diagnosis. UpToDate 2023. URL: https://www.uptodate.com/contents/seasonal-influenza-in-children-clinical-features-and-diagnosis.
• Begovac J. i sur. Klinička infektologija. Zagreb: Medicinska naklada; 2019.
• Mardešić D. i sur. Pedijatrija. Zagreb: Školska knjiga; 2016.
• Tešović G., Stemberger L. Komplikacije influence u djece. Medicus 2011;20(1):39–44.