Kratkovidnost: Kako usporiti progresiju kratkovidnosti kod djece?

Kratkovidnost ili miopija je refrakcijska greška oka pri kojoj se paralelne zrake svjetlosti iz beskonačnosti, uz relaksiranu akomodaciju, fokusiraju ispred mrežnice umjesto direktno na nju. To rezultira zamagljenim vidom udaljenih objekata, dok su bliski objekti jasno vidljivi. Kratkovidnost najčešće nastaje zbog povećane aksijalne duljine oka, rjeđe zbog prejake lomne jakosti rožnice i/ili leće. Najčešće se javlja u školskoj dobi (školska kratkovidnost), s tendencijom progresije do ranih dvadesetih.

Globalno povećanje prevalencije kratkovidnosti, posebno među djecom školske dobi, postalo je značajan javnozdravstveni problem. Predviđa se da će do 2050. godine gotovo polovica svjetske populacije biti kratkovidna. Ovo povećanje ima ozbiljne implikacije zbog potencijalnih komplikacija poput miopske makulopatije, glaukoma, katarakte i odvajanja mrežnice.

Faktori rizika za progresiju kratkovidnosti

Progresija kratkovidnosti kod djece može biti potaknuta nizom genetskih i okolišnih faktora od kojih su najznačajniji:

• kratkovidnost roditelja
• produljeno vrijeme aktivnosti na blizinu (čitanje, pisanje, korištenje digitalnih uređaja)
• nedostatak vremena provedenog na otvorenom (manjak izloženosti prirodnom svjetlu)
• visoka akademska opterećenja u ranoj dobi
• život u urbanim sredinama

Strategije za usporavanje progresije kratkovidnosti

Napredovanje kratkovidnosti ne možemo u potpunosti zaustaviti, ali je možemo usporiti pridržavanjem slijedećih preporuka:

1. Povećanje vremena provedenog na otvorenom Prirodno dnevno svjetlo potiče lučenje dopamina u mrežnici, koji inhibira aksijalni rast oka. Sudjelovanje u sportovima i igrama na otvorenom potiče gledanje u daljinu. Preporuča se provesti najmanje 2 sata dnevno u aktivnostima na otvorenom.

2. Upravljanje aktivnostima na blizinu Smanjiti ukupno vrijeme provedeno u kontinuiranom gledanju na blizinu. Minimalno svakih 20 minuta rada odmarati oči gledanjem u daljinu barem 20 sekundi (pravilo 20-20-20). Osigurati dobro osvjetljenje u prostoriji gdje se dijete igra ili uči. Najbolje je prirodno dnevno svjetlo, a navečer topli izvor svjetlosti. Pri gledanju na blizinu (čitanje, pisanje) koristiti radnu udaljenost ne manju od 30-40cm.

3. Optičke korekcije Kratkovidnost se korigira nošenjem naočala sa konkavnim (minus) lećama te kontaktnim lećama koje se stavljaju na površinu oka. U svrhu smanjenja progresije kratkovidnosti danas postoje i posebno dizajnirane naočalne leće koje se baziraju na korekciji perifernog defokusa. Kod viših kratkovidnosti polutvrde kontaktne leće poboljšavaju kvalitetu vida, a klinička praksa je pokazala da usporavaju i porast kratkovidnosti. U novije vrijeme na tržištu su dostupne i meke multifokalne leće s istim ciljem perifernog defokusa. Vrijeme će pokazati njihovu učinkovitost. Ortokeratologija je već dulje vrijeme prihvaćena kao način korekcije kratkovidnosti, a studije su pokazale i učinkovitost u usporavanju porasta kratkovidnosti. Ortho-K leće se nose samo noću što može uzrokovati češće upale oka.

4. Farmakološke intervencije Primjena niskih doza Atropina (0,01%) u obliku kapi za oči pokazala se učinkovitom za usporavanje progresije kratkovidnosti uz minimalne nuspojave.

5. Ograničavanje vremena pred ekranom Smanjite vrijeme koje djeca provode pred ekranima, osobito prije spavanja. Ne preporuča se korištenje ekrana za djecu mlađu od 2 godine. U predškolskoj dobi ograničite vrijeme pred ekranima na najviše 1 sat dnevno, u školskoj dobi na najviše 2 sata dnevno. Potaknite djecu na aktivnosti koje ne uključuju ekrane: društvene ili kreativne igre u kući te aktivnosti, sportove i druženja na otvorenom (šetnju, vožnju biciklom, izlet u prirodu). Budite im primjer sa zdravim navikama i iskoristite to dragocjeno vrijeme s njima za dobrobit cijele obitelji.

6. Nutricionističke mjere Zdrava prehrana koja sadrži puno voća i povrća (bogata vitaminima A, C i E, cinkom te Omega-3 masnim kiselinama) podržava zdravlje očiju.

Važnost redovitih oftalmoloških pregleda

Redoviti pregledi vida ključni su za rano otkrivanje i praćenje kratkovidnosti. Kod sumnje na kratkovidnost prvi pregled savjetuje se prije polaska u školu ili ranije ako postoje znakovi problema sa vidom: zamagljen vid na daljinu, škiljenje ili zatvaranje jednog oka, namještanje glave kako bi bolje vidjeli, približavanje predmeta licu te glavobolje. Kratkovidna djeca zahtijevaju i redovito praćenje, svakih 6-12 mjeseci, kako bi se na temelju brzine progresije i drugih faktora rizika proveo individualizirani plan liječenja.

Usporavanje progresije kratkovidnosti kod djece zahtijeva integrirani pristup koji uključuje promjene životnog stila, optičke i farmakološke intervencije te redovito oftalmološko praćenje. Edukacija roditelja i djece o važnosti zdravih vizualnih navika te suradnja sa zdravstvenim stručnjacima ključni su za očuvanje vida i prevenciju ozbiljnih komplikacija u budućnosti.

Javite nam se s povjerenjem i zakažite svoj pregled putem telefona: +385 1 619 00 80 ili na mail: upiti@poliklinika-sabol.hr.