Rinovirus kod djece

Najčešći krivac za uglavnom bezopasne, ali učestale i ponavljajuće prehlade u djece vrtićke dobi je rinovirus. Iako uzrokuje blagu infekciju gornjih dišnih putova, ona u djece može poprilično poremetiti svakodnevno funkcioniranje.

Dijete slabije spava, jede s manje volje, razdražljivije je, a ponekad se javi i povišena temperatura. Roditeljima je pritom teško procijeniti stanje svog djeteta, te često nisu sigurni kada je važno potražiti pregled.

U ovom tekstu ćemo stoga objasniti što je rinovirus, kako izgleda tijek zaraze rinovirusom, što stvarno pomaže kod prehlade i na koje znakove kod djeteta treba obratiti pozornost jer mogu bit znak postojeće komplikacije poput primjerice upale uha.

Što je rinovirus?

Rinovirus pripada skupini pikornavirusa i najčešći je uzročnik obične prehlade kod ljudi. Čak 50 posto svih prehlada uzrokovano je rinovirusom.

Postoji više od stotinu različitih serotipova odnosno podvrsta ovog virusa, zbog čega se djeca mogu razboljeti više puta tijekom godine jer nakon što prebole jedan serotip, ne stječu širu imunološku zaštitu i od ostalih.

Virus se prenosi kapljičnim putem, odnosno sitnim kapljicama koje izlaze iz nosa i usta pri kihanju, kašljanju ili razgovoru na maloj udaljenosti. Širi se i preko ruku i predmeta, jer se kapljice lako zadrže na površinama koje djeca često dijele primjerice igračkama, kvakama ili priboru za jelo, posebice u većim kolektivima kao što su vrtići i škole.

Nakon što uđe kroz nos ili usta, virus se razmnožava u stanicama sluznice nosa, ždrijela i općenito gornjih dišnih putova. Inkubacija, odnosno razdoblje od izlaganja virusu do prvih simptoma, obično je kratko i traje samo jedan do tri dana.

Zaraženo dijete može širiti virus već i prije pojave simptoma, a najzaraznije je na početku bolesti. Rinovirusi cirkuliraju cijele godine, ali se zaraze najčešće javljaju u hladnijem dijelu godine i u razdobljima kada djeca više borave u zatvorenim kolektivima, primjerice u vrtiću.

Simptomi rinovirusne infekcije

Rinovirus u većine djece uzrokuje tipičnu sliku prehlade. Početak bolesti je često blag i postupno se razvija,a znači najprije nelagodu u grlu i povremeno kihanje, a zatim curenje sekreta iz nosa ili začepljen nos. Sekret iz nosa u početku je proziran i vodenast, a nakon nekoliko dana postaje gušći i može poprimiti zelenkastu boju.

Sama promjena boje sekreta ne znači automatski bakterijsku infekciju. Naime to je prirodan tijek prehlade jer se leukociti i odumrle stanice nakupljaju u sluzi i daju tu zelenkastu boju.

Kašalj je u početku suh, ali potom može postati produktivniji. Temperatura je obično normalna ili blago povišena, ali kod mlađe djece povremeno može skočiti i više, osobito pred spavanje.

Kod djece s postojećom astmom, obična prehlada može potaknuti pogoršanje osnovnih tegoba, pa je dobro imati unaprijed dogovoren plan s pedijatrom o tome kada uvesti dodatne inhalacijske lijekove koji pomažu proširiti dišne puteve u slučaju razvoja prehlade.

Kod dojenčadi se mogu javiti nešto drugačiji, nespecifični simptomi kao što su:

gubitak apetita
razdražljivost
plač
često buđenje i kraći period spavanja

Tijek bolesti

Tipična rinovirusna prehlada traje oko tjedan dana. Prva dva do tri dana simptomi se pojačavaju te je disanje na nos otežano, dijete često kiše i briše nos, te su noći nemirne.

Nakon četvrtog ili petog dana većina se djece počinje osjećati bolje, iako začepljenost nosa zna potrajati. Kašalj je najuporniji simptom koji se može zadržati dva do tri tjedna, osobito noću ili pri trčanju, čak i kada se dijete inače osjeća sasvim dobro. To ne znači da se bolest spustila na pluća, već je riječ o sporom smirivanju upaljene sluznice i pojačanoj osjetljivosti dišnih putova.

Komplikacije prehlade uzrokovane rinovirusom su rijetke, ali moguće. Neke od najčešćih komplikacija su:

1. upala srednje uha

2. upala sinusa

3. bronhitis

Upala srednjeg uha je najčešća je u dobi između šest mjeseci i tri godine, kada su Eustahijeve cijevi kraće i tako osiguravaju lakši put do srednjeg uha, jer Eustahijeva cijev spaja srednje uho i ždrijelo.

Upala sinusa ili sinusitis se obično razvija tek nakon više dana, tipično kad se činilo da se stanje popravlja, ali dijete zatim ponovno dobije višu temperaturu, jak bol u području obraza ili čela i gnojni gusti sekret iz nosa. Upala sinusa je obično vezana uz dob te se češće javlja u starije djece.

Značajno suženje dišnih puteva i nedostatak zraka nastaje kod djece s astmom jer oni otprije imaju sklonost suženju dišnih puteva, pa rinovirus može potaknuti astmatski napadaj i ubrzano disanje.

Kada posjetiti liječnika?

Iako većina prehlada prolazi bez pregleda, postoje jasne situacije u kojima je potreban pregled liječnika, neke od situacija koje svakako zahtijevaju pregled liječnika pedijatra su:

dojenče mlađe od 3 mjeseca s temperaturom ≥ 38,0 °C
bilo koje dijete s otežanim disanjem koje brzo i plitko diše ili ima plavičaste usne
dijete koje pokazuje znakove dehidracije poput vrlo malo mokrih pelena, suha usta ili plač bez suza te izrazita pospanost koja nije uobičajena
jaka bol u uhu ili gusti gnojni iscjedak iz uha
bol u području obraza ili čela uz visoku temperaturu
temperatura koja traje dulje od 3 dana
ponovna visoka temperatura i loše opće stanje nakon privremenog poboljšanja stanja
kašalj koji traje dulje od 3 tjedna
djeca s kroničnim bolestima, narušenom funkcijom imunološkog sustava ili srčanim bolestima

Napokon, roditeljski osjećaj je važan jer ako vas nešto osobito brine ili se čini da se stanje djeteta pogoršava unatoč mjerama njege, potražite savjet pedijatra jer ponekad je i kratka konzultacija dovoljna da dobijete jasne upute

Prevencija zaraze rinovirusom

Potpuno izbjeći rinoviruse u dječjoj dobi nije moguće, no jednostavne navike značajno smanjuju rizik prijenosa rinovirusa, a samim time i učestalost obolijevanja. Pranje ruku sapunom i toplom vodom barem 30 sekundi neophodno je za sprječavanje širenja virusa.

Da bi se spriječio prijenos važno je prati ruke nakon brisanja nosa, prije jela i po povratku iz vrtića ili škole. Kada voda i sapun nisu dostupni, alkoholni dezinficijens može biti koristan, ali se ne smijete oslanjati samo na njega.

Djecu podsjećajte da ne dodiruju oči, nos i usta neopranim rukama i da koriste jednokratne maramice koje se odmah bacaju. Kašljanje i kihanje u lakat dobar su refleks koji štiti i druge.

Prostor u kojem boravite redovito prozračujte, osobito kada je više ljudi u sobi. U vrtiću i školi dobro je poticati da djeca imaju svoje bočice i da ne dijele pribor za jelo. Površine koje se često dodiruju, primjerice kvake, daljinski upravljači i igračke povremeno prebrišite, osobito u sezoni prehlada. Kada je dijete bolesno, ostanak kod kuće najbolja je mjera i za oporavak i za zaštitu drugih.

Dojenje, kada je moguće, pruža dojenčetu zaštitna protutijela i može ublažiti tijek mnogih infekcija gornjih dišnih putova. Pasivno pušenje pogoršava simptome i produljuje oporavak pa je važno pušiti na balkonu ili prozoru.

I za kraj treba reći da rinovirus kod djece najčešće znači nekoliko zahtjevnih dana i neprospavanih noći, ali uz mjere i savjete koje ste pročitali, djetetu možete maksimalno olakšati taj period i ubrzati ozdravljenje.

Osim toga na taj način možete spriječiti i komplikacije obične prehlade kao što je bakterijska infekcija donjih dišnih puteva, a samim time izbjeći dodatno liječenje antibioticima u trajanju od minimalno još deset dana.

U poliklinici Sabol, postoji liječnički tim kojem se možete obratiti za pomoć ako posumnjate da vaše dijete ima prehladu ili je već razvilo neke od komplikacija, što svakako zahtjeva pregled i preporuku o liječenju od strane pedijatra.

Za rezervaciju termina kontaktirajte nas putem telefona: +385 1 619 00 80 ili mailom na: upiti@poliklinika-sabol.hr.