Majčino mlijeko – dar prirode za optimalan start

Majčino mlijeko standard je prehrane dojenčadi i oko toga se slažu sva međunarodna i nacionalna društva koja brinu o zdravlju djece.

Hranjenje majčinim mlijekom predstavlja prvu i osnovnu mjeru prevencije akutnih i kroničnih bolesti, jer na najprirodniji način podržava rast i razvoj djeteta.

Osim što zadovoljava nutritivne potrebe, majčino mlijeko svojom raznolikošću i brojnim bioaktivnim molekulama podupire dijete u različitim stadijima razvoja i različitim okolnostima, jer se mijenja ovisno o zahtjevima i potrebama razvojnih stadija.

Dojiti ili ne?

Dojeno će dijete već od prvoga dana biti zaštićenije od razvoja akutnih respiratornih i probavnih infekcija, a dugoročno će imati manji rizik od razvoja pretilosti, alergija, astme i brojnih drugih kroničnih bolesti.

Majka koja doji akutno bolesno dijete svojim ga mlijekom doslovno liječi: dijete dobiva specifične imunološke stanice i hranjive tvari koje ubrzavaju oporavak i sprječavaju dehidraciju.

Majka koja doji brže će se oporaviti od porođaja i bit će zaštićenija od karcinoma dojke, jajnika, dijabetesa, depresije i kardiovaskularnih bolesti.

Zaštitni učinak dojenja najizraženiji je kod isključivog dojenja koje se preporučuje prvih 6 mjeseci i povećava se s trajanjem dojenja.  

Nažalost, u današnjem modernom i brzom društvu stope dojene djece padaju, a stope kroničnih bolesti, već od dječje dobi pa na dalje, rastu.

To je znak da je potrebno intenzivirati edukacijske aktivnosti o dojenju kako budućih roditelja, tako i čitavog društva te pojačati potporu dojiljama nakon izlaska iz bolnice.

U Poliklinici Sabol pružamo sveobuhvatnu individualnu potporu dojenju, prije i nakon porođaja.

Koliko dugo dojiti?

Preporuka za svu djecu na svijetu jest isključivo hranjenje majčinim mlijekom tijekom prvih 6 mjeseci života, do uvođenja krute hrane, a nakon toga se dojenje nastavlja uz drugu hranu do najmanje druge godine života djeteta ili dulje, koliko majci i djetetu to odgovara. Što dojenje dulje traje, to je veći pozitivan učinak na dijete.

Kako se stvara majčino mlijeko?

Tijekom trudnoće majčine se dojke transformiraju pod utjecajem hormona i postaju prave male tvornice za proizvodnju mlijeka.

Već od 16. tjedna života unutar specijaliziranih stanica dojki (laktociti) počinje se stvarati prvo mlijeko, a do kraja trudnoće dojke su već pune zlatnog kolostruma koji čeka prve podoje kako bi djetetu pružio imunološku potporu za život u novim uvjetima, izvan maternice.

Kako funkcionira dojenje?

Novorođenče se rađa s nizom refleksa koji su isključivo usmjereni traženju dojke, pomicanju prema dojci, traženju dojke i ostvarivanju prvog podoja. Prvi podoj idealno bi se trebao dogoditi unutar prvog sata života i on se smatra pravim fiziološkim završetkom, odnosno pravom kulminacijom procesa rađanja.

Kontakt koža na kožu s majkom koji se ostvaruje odmah nakon porođaja, i neprekinut je sve do prvog podoja i nakon njega, osigurava miran prijelaz iz sigurnosti maternice u vanjski svijet. Dijete tako ostaje u bliskom kontaktu s majkom, koja predstavlja njegov cijeli svemir. U kontaktu s njenom kožom ono osjeća njeno disanje i njen poznati miris (žlijezde oko majčinih bradavica luče isti miris plodne vode na koji je dijete naviklo u maternici) te sluša njezin umirujući glas. Beba tako luči manje hormona stresa i lakše se adaptira na život izvan maternice.

Kontakt koža na kožu nije rezerviran samo za vaginalne porođaje. Nekompliciran porođaj carskim rezom nikako ne bi smio biti zapreka za kontakt koža na kožu, koji treba ostvariti čim je majka za to spremna. Pokazalo se da i odgođeno stavljanje novorođenčeta kožu na kožu s majkom ima pozitivno djelovanje na fiziologiju djeteta, na započinjanje i trajanje dojenja te na povezanost djeteta i majke.

Dojenje u prvim danima – od kolostruma do zrelog mlijeka

U prvom danu beba po svakom obroku popije svega nekoliko mililitara kolostruma. Ako su beba i majka odvojene zbog komplikacija, kolostrum se vrlo lako može ručno izdojiti, napuniti u male šprice i čim okolnosti dozvole, dati ga bebi. Kako se to točno radi, možete naučiti tijekom naših prenatalnih edukacija.

Kolostrum je pravi eliksir – njegov sastav bogat je vitaminima, proteinima, imunoglobulinima i drugim jedinstvenim molekulama koje potiču optimalan razvoj crijevne mikroflore te čuvaju bebu od infekcija, a stvara se samo u trudnoći i prvih nekoliko dana nakon porođaja.

Idealno je da beba od rođenja uopće ne dobiva drugu hranu osim majčinog mlijeka. To je moguće postići samo ako su beba i mama zdrave, ako beba boravi uz majku (rooming-in) te ako je majka na vrijeme educirana da prepozna koji su znakovi gladi, dojenje na zahtjev, pravilan prihvat dojke, znakovi da beba učinkovito (dovoljno) siše i sl.

Koliko beba jede prvih dana?

U prvim danima količina mlijeka (kolostruma) koju beba pojede po obroku malena je, ali bebi potpuno dovoljna. Funkcija je kolostruma prvenstveno imunološka. U prvom danu, po obroku beba pojede tek 2 – 10 ml, a volumen obroka postepeno raste tako da beba peti dan već pojede 50 – 60 ml po obroku.

U zdravih majki nakon nekompliciranog prirodnog porođaja očekuje se nadolaženje veće količine mlijeka od 2. do 5. dana, nešto ranije u majki koje ranije dojile. Kako bi se dojke pripremile za veću količinu mlijeka (oko 500 ml na dan već od 5. dana), kanalići se moraju prazniti čestim u učinkovitim podojima. To podrazumijeva da beba pravilno prihvaća dojku, učinkovito prenosi mlijeko i to radi barem 8 – 12 x u danu.

Kako se pripremiti za dojenje?

Priča o uspješnom dojenju počinje tijekom trudnoće edukacijom roditelja, a nastavlja se u rodilištu te kod kuće, s naglaskom na prva dva tjedna života. U tom se kritičnom periodu uspostavlja temelj laktacije.

Znanstveno je dokazano da dojenje na zahtjev, učinkovito i često pražnjenje dojki od prvog dana može uspostaviti dovoljan broj hormonskih receptora na stanicama koje proizvode mlijeko i tako osigurati da majka proizvodi onoliko mlijeka koliko je potrebno za njezino dijete.

Ako želite porazgovarati o dojenju s educiranim stručnjakom i saznati kako se najbolje pripremiti za prve dane i tjedne s vašom bebom, javite nam se za individualne prenatalne konzultacije o dojenju.

Posebno želimo osnažiti majke koje bi željele dojiti, a koje su imale ranije negativno iskustvo s dojenjem. Na prenatalnim konzultacijama zajednički ćemo identificirati čimbenike koji su doveli do neuspjeha i napraviti plan kako ih minimizirati s novom bebicom.

Što ako dojenje ne krene glatko?

Istraživanja su pokazala da većina majki želi dojiti te počinje uspješno dojiti u rodilištu. Nažalost, nakon dolaska kući više od 60% imat će neki problem s dojenjem, zbog kojeg će trebati individualnu stručnu pomoć.

Stručnjak za dojenje prepoznat će što je potrebno pojedinoj obitelji, poštujući sve izbore o hranjenju i ciljeve za dojenje svake pojedine obitelji.

Nekad će to biti „samo” potpora i potvrda od stručne osobe da je sve u redu i da roditelji rade dobar posao, kako god odlučili hraniti svoju bebu.

Drugim obiteljima bit će potrebna češća praćenja i pregledi pedijatra kako bi se uvjerili da je s bebom sve u redu i da je dojenje doista uspješno.

U nekim drugim slučajevima bit će potrebno napraviti korekcije u samom procesu dojenja, a ako se radi o atipičnim anatomskim varijantama dojki, bradavica ili usne šupljine kod bebe, za održavanje stvaranja mlijeka i dojenja mogu biti potrebne dodatne intervencije (npr. frenulotomija).

Nedovoljno mlijeka za dojenje

Kod jednog dijela majki nadolaženje veće količine mlijeka može kasniti, što se stručno zove odgođena laktogeneza II. To znači da majka u prvim danima možda neće imati dovoljno mlijeka za bebu, ali to ne znači da uz stručnu pomoć neće moći uspostaviti dojenje kada se mlijeko pojavi. Period do dolaska veće količine mlijeka treba premostiti uz stručnu pomoć na način da se dijete zadrži na dojci i blizu dojke dok se nadohranjuje na način koji neće ugroziti kasnije dojenje.

U Poliklinici Sabol pružamo potporu dojenju putem individualnih edukacija tijekom trudnoće, kada učimo o mlijeku i procesu dojenja te otkrivamo individualne čimbenike rizika koji bi mogli utjecati na dojenje. U skladu s tim radimo plan kako bismo povećali šansu za uspješno dojenje, u skladu s ciljevima za hranjenje bebe svake pojedine obitelji

Više o uslugama koje pružamo u vezi s dojenjem možete pročitati u članku: Potpora dojenju u Poliklinici Sabol – Savjetovalište za dojenje.

Autor: Ana Balažin Vučetić, dr.med., specijalist pedijatrije