Male i velike ljetne brige

Svi volimo dugo toplo ljeto i opuštene aktivnosti na suncu.

Međutim, treba pri tome uvijek biti svjestan da izravno izlaganje suncu i visokim temperaturama okoliša može biti štetno za organizam. Djeca su, kao i starije i kronično bolesne osobe, posebno osjetljiva skupina, na koju moramo paziti.

Osim toga, ljeti nam prijeti i više insekata od kojih neki mogu biti i prijenosnici zaraznih bolesti.

Slijede 3 najčešće opasnosti za zdravlje koje nam donose ljeti mjeseci i savjeti kako ih izbjeći.

1.UV zračenje i opekline od sunca

Osim svjetlosnih i toplinskih zraka, na površinu Zemlje sa Sunca pristižu i nevidljive ultraljubičaste zrake, koje mogu štetno djelovati, prvenstveno na kožu i na oči.

Oštećenje kože uzrokovano UV zračenjem je kumulativno, što znači da se štetni učinci na organizam zbrajaju. Nježnu dječju kožu potrebno je čuvati i štititi od sunca od najranije dobi, a to vrijedi osim za ljeto i za sunčane zimske i proljetne mjesece.

U prvih 6 mjeseci života dojenčad se uopće ne smije izlagati suncu, a do godine dana ne smije se izlagati direktnom suncu.

Sva ostala djeca moraju izbjegavati izlaganje suncu od 10-17 h, nositi nositi zaštitnu odjeću, široke šešire ili kape za sunce te sunčane naočale (čim ih dijete može tolerirati, obično od 3. godine).

Za dojenčad stariju od 6 mjeseci preporuča se primjena sredstva za zaštitu od sunca sa zaštitnim faktorom većim od 50 (kreme, losioni, mlijeka). Sredstvo je potrebno nanijeti pola sata prije izlaganja suncu i ponavljati nanošenje svakih 1-2 sata te nakon kupanja. Preporuka je koristiti hipoalergena sredstva za osjetljivu dječju kožu s visokim mineralnim faktorom.

Opekline od sunca

Na nezaštićenoj nježnoj dječjoj koži opekline mogu nastati već nakon samo 15 minuta izlaganja jakom suncu. Crvenilo i nelagoda na koži ne moraju biti vidljivi odmah i često se javljaju tek nakon nekoliko sati.

Opetovani nastanak opeklina od sunca može s vremenom povećati rizik za nastanak karcinoma kože, jer je, kao što smo već istaknuli, štetni učinak sunca na kožu kumulativan kroz život. Nezaštićeno izlaganje suncu još je opasnije za djecu koja imaju dosta madeža i flekica, koja su svjetlije puti i kose te koja imaju karcinom kože u obitelji.

Koji su simptomi opeklina od sunca?

Simptomi blagih opeklina:

• crvena i topla koža
• bolnost kože
• svrbež kože

Simptomi teških opeklina:

• crvenilo kože uz stvaranje mjehura
• oticanje kože
• bolnost kože
• glavobolja
• mučnina
• tresavica
• povišena temperatura
• omaglica ili gubitak svijesti

Ako sumnjate da je vaše dijete dobilo opekline od sunca, trebali biste:

1. Dijete skloniti u hlad ili još bolje u klimatiziranu prostoriju ili vozilo.
2. Dijete otuširati u mlakoj vodi i ostaviti vodu da se suši na tijelu ili na kožu staviti vlažne ručnike.
3. Primijeniti hladne obloge na zahvaćena mjesta na koži.
4. Poticati dijete da pije dosta tekućine.
5. Prema potrebi, djetetu dati lijek za snižavanje temperature, ibuprofen ili paracetamol.
6. Na zahvaćena područja kože namazati kremu ili gel za umirenje.
7. Pobrinuti se da su sva zahvaćena područja potpuno mehanički zaštićena od sunca, sve dok koža potpuno ne zacijeli.
8. Stalno biti uz dijete, pratiti stanje i mjeriti tjelesnu temperaturu.

Odmah potražiti liječničku pomoć ako dijete ne može piti, ako je jako iscrpljeno i općenito ako je dijete lošeg općeg stanja.

2.Toplinska iscrpljenost i toplinski udar

Toplinska iscrpljenost

Do toplinske iscrpljenosti dolazi ako je dijete vježbalo ili se igralo na visokim temperaturama pri čemu se jako zagrijalo i dehidriralo, zbog povećanog gubitka tekućine i soli putem znoja.

Simptomi toplinske iscrpljenosti se javljaju prije nego što se jave simptomi težeg stanja, toplinskog udara ili sunčanice.

Važno biti svjestan opasnosti boravka djece na visokim temperaturama i znati prepoznati simptome toplinske iscrpljenosti, kako bi se spriječile teške posljedice.

Simptomi toplinske iscrpljenosti u djece mogu biti:

• Povišena tjelesna temperatura, obično između 37,7°C i 40°C.
• Hladna i vlažna koža unatoč vrućini.
• Naježena koža.
• Pojačano znojenje.
• Pojačana žeđ.
• Grčevi u mišićima.
• Osjećaj slabosti, omaglice ili gubitak svijesti.

Djeca su pod još većom opasnošću od toplinske iscrpljenosti u sljedećim okolnostima:

• Ako su zadobila opekline od sunca.
• Ako su pretila.
• Ako uzimaju određene lijekove.
• Ako boluju od neke druge akutne ili kronične bolesti.

Važno je prepoznati simptome toplinske iscrpljenosti i djelovati na vrijeme, kako dijete ne bi dobilo toplinski udar, koji može biti po život opasno stanje.

Ako sumnjate da vaše dijete ima toplinsku iscrpljenost, trebali biste:

1. Dijete skloniti u hlad ili još bolje u klimatiziranu prostoriju ili vozilo.
2. Poticati dijete da pije rashlađene napitke, koji bi trebali,osim vode sadržavati i sol (npr. otopina za oralnu rehidraciju koja se daje kod proljeva i povraćanja ili sportsko piće s elektrolitima).
3. Dijete otuširati u mlakoj vodi i ostaviti vodu da se suši na tijelu ili na kožu staviti vlažne ručnike.
4. Prema potrebi, djetetu dati lijek za snižavanje temperature, ibuprofen ili paracetamol.
5. Stalno biti uz dijete, pratiti stanje i mjeriti tjelesnu temperaturu.
6. Odmah potražiti liječničku pomoć ako dijete ne može piti, ako je jako iscrpljeno i općenito ako je dijete lošeg općeg stanja.

Sunčani udar ili sunčanica

Sunčani udar je hitno i po život opasno stanje koje nastaje kao reakcija organizma na pretjerano izlaganje visokim temperaturama i suncu, kada se tijelo toliko zagrije da se više ne može učinkovito ohladiti.

Posebno je opasno ako su djetetova glavica i zatiljak kroz dulje vrijeme direktno bili izloženi suncu.

Sunčani udar ili sunčanica u principu nastaje ako se na vrijeme nisu prepoznali simptomi toplinske iscrpljenosti.

Simptomi sunčanice jesu:

1. Povišena tjelesna temperatura iznad 40°C.
2. Odsutnost znojenja.
3. Konfuzija, dezorijentacija.
4. Crvena, vruća i suha koža.
5. Ubrzano disanje i ubrzani puls.
6. Jaka glavobolja.
7. Konvulzije.
8. Slabost, omaglica, gubitak svijesti.

Sunčanica je vrlo ozbiljno stanje koje može dovesti do neuroloških oštećenja i smrti te predstavlja hitno medicinsko stanje.

Ako vaše dijete ima neki od opasnih simptoma toplinskog udara ili sunčanice, potrebno je odmah potražiti liječničku pomoć.

3. Ubodi insekata

Svako ljeto mučimo muku s kukcima koji grizu, prvenstveno komarcima, krpeljima, buhama i muhama koje grizu. Osim što izazivaju svrbež i nelagodu, ovi insekti mogu prenositi i bolesti.

Najbolja zaštita za djecu je ona mehanička, odnosno oblačenje prikladne odjeće te postavljanje zaštitnih mreža oko krevetića. Što se tiče krpelja, treba izbjegavati područja na kojima ima krpelja, dijete koje boravi u prirodi mehanički zaštititi te ga nakon boravka u prirodi svaki puta detaljno pregledati.

Osim mehaničke zaštite, preporuča se korištenje sredstava za odbijanje insekata koje zovemo repelenti. Repelenti odbijaju insekte koji grizu, ali nemaju učinka na one koji bodu (pčele, ose, obadi).

Sredstva protiv insekata mogu biti sintetička ili prirodna, a najčešće se koriste:

1. DEET

Sintetička sredstva koja sadržavaju tvar DEET koriste se preko 70 godina, imaju provjeren sigurnosni profil, dobru učinkovitost protiv odbijanja najvećeg broja insekata (komarci, krpelji, buhe, muhe, mušice i dr.) te djeluju produljeno, ovisno o koncentraciji DEET-a.

Način na koji DEET djeluje je taj da blokira osjetilo mirisa kod insekata i time onemogućuje prepoznavanje mete za ugriz.

Za bebe do 6 mjeseci ne bi trebalo koristiti sredstva za odbijanje insekata, već ih treba štititi mehanički i takve su preporuke večine zemalja za sredstva koja sadržavaju DEET.

Međutim, ako je situacija takva da je potrebno sredstvom zaštititi i manju bebu, mogu se koristiti američke preporuke prema kojima se sredstva u postotku 10-30% DEET-a smiju koristiti već od 2 mjeseca, uz pridržavanje uputa o primjeni.

Trudnice također smiju koristiti na koži sredstva koja sadržavaju DEET.

Kod primjene sredstava protiv insekata (repelenata) koja sadržavaju DEET, treba se držati uputa o primjeni:

• Treba koristiti sredstvo koje ima najmanju učinkovitu koncentraciju.
• U djece do 2 godine sredstvo treba nanositi u tankom sloju.
• Sredstvo se nanosi isključivo na izloženu kožu ili na odjeću, a nikako ne na kožu koja je ispod odjeće.
• Nakon što je prošla potreba za zaštitom, sredstvo se sa kože treba oprati vodom i sapunom.

Potrebno je pročitati upute za pojedini proizvod i slijediti ih.

2. PIKARIDIN (KBR 3023 ili ikaridin)

Radi se o novijem repelentu kod kojeg učinkovitost, kao i kod DEET-a, ovisi o koncentraciji, u ovom slučaju pikaridina, tvari dobivene iz biljnog izvora.

Iskustva sa pikaridinom još su ograničena, no čini se da je sigurnosni profil kod djece odličan i usporediv sa onim koji ima DEET.

Učinkovitost protiv komaraca također je odlična i usporediva sa DEET-om, dok je za krpelje nešto slabija, pa ga je potrebno češće nanositi. Sigurnost u trudnica za sada nije potvrđena.

Kao kod bilo kojeg repelenta, potrebno je pratiti upute na svakom pojedinom proizvodu.

3. Repelenti na bazi ulja limuna i eukaliptusa

Prilikom kupovine ovih repelenata, potrebno je tražiti isključivo provjerene i registrirane proizvode koji su deklarirani za primjenu kod djece.

Proizvodi koji sadržavaju ulje limuna, eukaliptusa ili para metan diol (PMD) ne smiju se koristiti na djeci mlađoj od 3 godine.

Proizvodi sa koncentracijom 5-10% ulja limuna ili eukaliptusa štite do 2 sata, a oni sa 30-40% ulja štite do 6 sati.

Čista eterična ulja limuna i eukaliptusa ne smatraju se repelentima i nisu testirani kao takvi.

4. Druga prirodna sredstva za zaštitu od insekata

Radi se o sredstvima sa sastojcima kao što su citronela, geranijum, metvica. Učinkovitost takvih sredstava je skromija u odnosu na ranije opisane, a pojedina sredstva mogu dovesti i do iritacije kože kod djece.

Ako ne postoji zabrinutost oko mogućnosti uboda insekata koji prenose bolesti, ova sredstva se mogu koristiti, no ako je okoliš takav da je potrebno dijete zaštititi od komaraca il krpelja koji prenose bolesti, nužno je koristiti učinkovitija sredstva zaštite, kao što je ranije navedeno.

Ono što se ne smatra učinkovitim protiv insekata su narukvice natopljene repelentom kao niti ultrazvučne naprave za odbijanje insekata.

Što učiniti kod uboda insekta?

Ako se radi o nekoliko uboda kod kojih koža nije značajno upaljena ili otečena, može se staviti oblog od hladne vode, a ovisno o dostupnosti i dobi djeteta, može se primijeniti neki od pripravaka za ublažavanje svrbeža, koji se nalaze u slobodnoj prodaji u ljekarnama, kao što je gel ili krema na bazi antihistaminika, roll-on za ublažavanje svrbeža i sl.

Ako se radi o jačoj reakciji kože i potkožnog tkiva na ubod, sa jakim otokom i upalnom reakcijom koja se povećava, a posebno ako je u pitanju područje lica, dlana ili stopala, potrebno je stavilti hladni oblog i dijete odvesti na pregled liječniku koji će odlučiti da li je potrebna dodatna terapija.

Ako se radi o ubodu krpelja, što prije ga treba ukloniti sa kože i kožu dezinficirati. Na mjestu gdje je bio krpelj često se javlja ograničeno crvenilo i iritacija, što prolazi kroz nekoliko dana. No, potrebno je promatrati kožu i ako primijetite da se kroz nekoliko dana crvenilo širi u krug oko mjesta uboda, potrebno je dijete odvesti na pregled liječniku.

Ako vaše dijete ima burne reakcije na ubod insekata, obratite se našim liječnicima kako biste dobili individualizirani savjet kako postupati u slučaju uboda.

Ukoliko trebate više savjeta na ovu temu obratite nam se s povjerenjem putem telefona: +385 1 619 00 80 ili na mail: upiti@poliklinika-sabol.hr.

Autor: Ana Balažin Vučetić, dr. med., specijalist pedijatrije