BOLESTI KOJE PRENOSI KRPELJ

KRPELJ( Ixodes ricinus ) prenosnik je virusa uzročnika upale mozga i moždanih ovojnica. Prirodni rezervoar bolesti su šumski glodavci i ptice koji ga prenose na krpelja. Bolest je endemična u brdskim krajevima Slovenije, u sjeverozapadnoj Hrvatskoj ( Varaždin, Koprivnica, okolica Zagreba, Bjelovar, Našice sve do Vinkovaca). Zaraženi krpelji obitavaju i u uređenim parkovima u gradovima što predstavlja posebnu opasnost za djecu. Javlja se sezonski od proljeća do jeseni.

Infekcija virusom krpeljnog meningoencefalitisa može varirati od blage do teške bolesti. Inkubacija traje 7-10 dana. Ako je bolest blažeg tijeka ispoljavat će se povišenom temperaturom, glavoboljom, klonulošću, bolovima u mišićima, trbuhu, povraćanjem. Simptomi traju 5-10 dana i liči blagoj gripi.
Teži oblik nastaje kada virusi prodru u središnji živčani sustav i tada, obično 4-10 dana nakon stišavanja simptoma prve faze, javljaju se naglo povišenje temperature, jaka neizdržljiva glavobolja, bolovi u različitim dijelovima tijela, te simptomi od strane živčanog sustava u vidu vrtoglavice, blagog do teškog poremećaja svijesti, vidnih i duševnih poremećaja. Poremećaj svijesti može ići do kome, a bolest može završiti i smrtno.

Liječenje je simptomatsko, dakle – specifičnog lijeka nema.

Oporavak je ponekad veoma dug a obilježen je dugotrajnim glavoboljama i klonulošću.

Bolest se može spriječiti cijepljenjem cjepivom protiv krpeljnog meningoencefalitisa. Preporuča se osobama koje su često u šumama (šumski radnici, lovci npr.) te posebice djeci koja borave u prirodi u krajevima gdje je krpelj rasprostanjen.

FSME-IMMUN je cjepivo koje pruža zaštitu od svih sojeva virusa krpeljnog meningoencefalitisa koji se pojavljuju u Evropi i Aziji. Ne postoji dobna granica za cjepljenje. Jedino se u prvoj godini života cijepljenje preporuča u slučaju neposredne opasnosti od infekcije. Da bi se postigla imunizacija prije sezonske pojave krpelja preporuča se započeti cijepljenje u zimskim ili ranim proljetnim mjesecima. Nakon prve dvije doze koje se daju u razmaku od mjesec dana treća doza cjepiva daje se nakon 9-12 mjeseci. Tada je zaštita 97 %. Obnavljanje cjepiva (revakcinacija) vrši se tri godine nakon zadnje (treće doze) primarnog cijepljenja (primovakcinacije).

U slučaju uboda krpelja treba ga čim prije izvaditi a mjesto uboda dezinficitrati. Krpelj umrtvljujemo pritiskom vatice uronjene u alkohol ili benzin na mjeto uboda krpelja 1-2 minute, a potom ga u smjeru obrnutom od kazaljke na satu okrenemo i izvadimo pincetom. U slučaju da dijelovi krpelja ostanu u koži preporuča se pregled liječnika. Ako dijete nije cjepljeno a dođe do uboda krpelja cijepljenje ne pruža zaštitu nego je potrebna zaštita specifičnim imunoglobulinom ( Bulin ).

Krpelj je prenosnik i jedne druge bolesti – lajmske borelioze uzrokovane bakterijom Borreliom burgdorferi, a u sjeverozapadnoj Hrvatskoj je učestalost inficiranosti krpeljom 45 %. Bolest je sistemska i javlja se u tri stadija. Prvi stadij se prepoznaje po kružnom crvenilu oko mjesta uboda koje nastaje u tijeku nekoliko dana do nekoliko tjedana nakon uboda. Mogući su i simptomi nalik na gripu. Ako se bolest ne prepozna i ne liječi, nekoliko mjeseci nakon kontakta s zaraženim krpeljom prelazi u drugi stadij. Javljaju se upalni simptomi sa strane više organa – perifernih živaca, moždanih ovojnica, zglobova, srca, očiju. Treći stadij se javlja nakon 1-20 godina od pojave prvih simptoma u vidu kronične upale pojedinih organa.

Ako se bolest na vrijeme prepozna i liječi visokim dozama antibiotika ( Sumamed, Doxicyclin) dovoljno dugo, što će odrediti liječni,k dolazi do potpunog izlječenja.

Cjepivo protiv borelioze se u nas ne primjenjuje jer u Evropi postoje bar tri soja B. burgdorferi. U Sjevernoj Americi gdje postoji samo jedan soj cjepivo se primjenjuje.

Zaključili bismo da je za sve bolesti koje prenosi krpelji korisno zaštititi se oblačenjem dugih rukava i hlača pri odlasku u šume i mjesta sa niskim raslinjem, te upotrebom repelenata ( sprejevi za kožu koji odbijaju krpelje ). Treba štititi od krpelja i kućne ljubimce jer oni mogu unijeti krpelje u kuće i stanove.Važno je uvijek pregledati kožu nakon šetnji u prirodi i ukloniti krpelje ako ih nađemo.
Najsigurnija zaštita protiv krpeljnog meningoencefalitisa je svakako cijepljenje.