Enterovirusi kod djece

Što su enterovirusi?

Enterovirusi su velika skupina virusa koji uzrokuju različite infekcije kod ljudi, najčešće u djece. Ovi virusi obitavaju u crijevima, ali se mogu proširiti i na druge dijelove tijela, izazivajući bolesti različite težine – od blagih respiratornih infekcija do ozbiljnih neuroloških komplikacija i upale srčanog mišića.

Enterovirusi se prenose fekalno-oralnim putem odnosno putem kontaminirane hrane, vode ili prljavih ruku. Zatim kapljičnim putem, kada zaražena osoba kašlje ili kiše te kontaktom s kontaminiranim predmetima (igračkama, površinama). Najčešće se šire u ljetnim i ranim jesenskim mjesecima te u kolektivima poput vrtića i škola. Imaju poznati epidemijski karakter.

Postoji više od 100 različitih serotipova enterovirusa. Oni se dijele u nekoliko glavnih skupina. Najčešći tipovi enterovirusa su Poliovirusi .Oni uzrokuju dječju paralizu (poliomijelitis), danas rijetku bolest zahvaljujući cijepljenju. Coxsackie virusi  često izazivaju bolesti poput herpangine, bolesti šaka, stopala i usta, te meningitisa. Echovirusi su povezani s respiratornim bolestima, meningitisom i osipima. Enterovirus D68 i A71  mogu izazvati teže respiratorne i neurološke bolesti.

 

Poliomijelitis (dječja paraliza)

Poliomijelitis (dječja paraliza) je zarazna virusna bolest uzrokovana poliovirusom. Bolest  može izgledati vrlo različito, ovisno o težini bolesti. Kod većine zaraženih nema vidljivih simptoma ili su oni blagi (poput gripe). Međutim, u teškim slučajevima, poliomijelitis može uzrokovati paralizu mišića koja ostavlja dugotrajne ili trajne posljedice.

Bolest prvenstveno pogađa djecu mlađu od 5 godina, ali se može javiti i kod odraslih. Iako većina infekcija prolazi bez simptoma, poliomijelitis može uzrokovati teške neurološke komplikacije, uključujući trajnu paralizu ili čak smrt.

Širi se kao i drugi enterovirusi fekalno-oralnim putem, najčešće kontaminiranom hranom, vodom ili prljavim rukama. Virus se razmnožava u crijevima, a zatim može dospjeti u krvotok i napasti živčani sustav.

Postoji više oblika bolesti. Asimptomatska infekcija, u ~90–95% slučajeva, bez vidljivih simptoma. Zaražena osoba može širiti virus iako nema simptoma. Blagi poliomijelitis (“abortivni”) , nalik gripi. Taj oblik karakterizira povišena temperatura, umor, bolovi u mišićima, grlobolja, mučnina. Bolest potpuno prolazi s vremenom. Neparalitični meningitis  je oblik bolesti koji karakterizira ukočen vrat, glavobolja, bolovi u leđima i udovima. Oporavak je moguć bez trajnih neuroloških oštećenja. Paralitični poliomijelitis (rijedak, <1% slučajeva) , zahvaća leđnu moždinu i živce, uzrokuje slabost ili paralizu mišića (najčešće nogu), poteškoće s disanjem (ako su zahvaćeni respiratorni mišići),trajna oštećenja ili invaliditet u smislu trajne paralize udova  i respiratornih mišića što dovodi do smrti.

Postpolio sindrom (PPS) je kasna komplikacija poliomijelitisa koja se može javiti godinama ili čak desetljećima nakon početne infekcije poliovirusom. Najčešće pogađa osobe koje su u djetinjstvu ili mladosti preboljele paralitični oblik dječje paralize. Sindrom karakterizira progresivna slabost mišića u udovima ili dijelovima tijela koji su ranije bili pogođeni polio infekcijom, Brzo umaranje , bolovi u mišićima i zglobovima, te problemi s disanjem i gutanjem.

Cijepljenje je najučinkovitija zaštita. Prvo cjepivo (IPV) razvijeno je 1955. godine. Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) pokreće Globalnu inicijativu za iskorjenjivanje polia. Zahvaljujući masovnom cijepljenju slučajevi poliomijelitisa smanjeni su za više od 99% u svijetu, ali bolest i dalje postoji u pojedinim regijama (Afganistan, Pakistan).

 

Coxackie virusi

Coxsackie A virusi broje više od 20 serotipova. Najčešće uzrokuju osipe i mjehuriće na koži i sluznici. Izazivaju bolest šaka, stopala i usta (HFMD)  koju karakteriziraju crvene mrlje i mjehurići u ustima, na dlanovima i stopalima. Zatim herpanginu koju karakteriziraju  bolni mjehurići i ranice u stražnjem dijelu usne šupljine uz visoku temperatura. U tu skupinu virusa spadaju još i virusni konjunktivitis  odnosno virusna upala oka uz crvenilo spojnice i suzenje. Rjeđe, ali moguće, ova skupina može izazvati meningitis i encefalitis, odnosno upalu mozga i moždane ovojnice. Coxsackie B virusi broje 6 serotipova. Češće zahvaćaju unutarnje organe. Mogu izazvati virusni meningitis ( upalu moždanih ovojnica) karakteriziran glavoboljom, ukočenim vratom i povišenom temperaturom. Zatim miokarditis odnosno upalu srčanog mišića, te perikarditis odnosno upalu srčane ovojnice. Još mogu izazvati pleuritis ( upalu ovojnice pluća) i respiratorne infekcije  karakterizirane boli u prsima, kašljem i otežanim disanjem.

 

Echovirusi

Echovirusi mogu izazvati širok spektar kliničkih manifestacija, od blagih do teških infekcija. Aseptični meningitis  je najčešća bolest povezana s echovirusima. Simptomi su glavobolja, ukočen vrat, mučnina, povišena temperatura. Izaziva različite osipe po koži. Zatim izazivaju infekcije gornjih dišnih puteva  sa simptomima nalik prehladi ili gripi, te infekcije probavnog sustava kao što su proljev, mučnina i bolovi u trbuhu. Miokarditis i perikarditis odnosno upala srčanog mišića ili srčane ovojnice. Echovirusi mogu izazvati novorođenačke infekcije, one mogu biti teške, ponekad smrtonosne (sepsa, hepatitis, encefalitis). Mogu izazvati i konjunktivitis odnosno upalu očiju. Rijetko mogu izazvati upalu mozga odnosno encefalitis i paralitične bolesti slične

 

Dijagnoza i liječenje

Dijagnoza se postavlja klinički, a potvrđuje laboratorijskom analizom briseva grla, stolice, krvi ili cerebrospinalne tekućine. Uglavnom molekularnim metodama odnosno PCR-om ili izolacijom virusa. Specifičnog lijeka nema, liječenje je uglavnom simptomatsko – mirovanje, snižavanje temperature, unos tekućine i praćenje stanja. Teži slučajevi zahtijevaju bolničko liječenje.

Važno je shvatiti da su enterovirusi velika skupina virusa koja oponaša mnoge druge virusne infekcije, lako se šire i mogu zahvatiti bilo koji organski sustav, a rutinski se u ambulantama zapravo ne dokazuju, već treba posumnjati na njih uglavnom klinički.

 

Prevencija

Da bismo pokušali spriječiti infekciju preporuča se često pranje ruku sapunom i vodom,  izbjegavanje kontakta s oboljelima te dezinfekcija predmeta i površina. Cijepljenje globalno postoji samo protiv poliovirusa, te protiv enterovirusa A71 u nekim azijskim zemljama. Za ostale enteroviruse cjepiva još nema.

Za više savjeta i liječenje kontaktirajte nas na telefon: +385 1 619 00 80 ili nam pišite na mail: upiti@poliklinika-sabol.hr. Za direktne rezervacije termina kliknite na link.