5 najčešćih infektivnih bolesti i kako ih spriječiti

Različite infekcije, uglavnom virusnog i bakterijskog porijekla česte su kod djece. To je ponajviše zbog još nedovoljno izgrađena imuniteta u toj dobi, kada se susreću s mnogo novih uzročnika, ali i generalnoj izloženosti mikrobima u kolektivu. S godinama djeca postaju otpornija na uzročnike i manje se razboljevaju.

Infekcije se prenose na različite načine: izravnim (poljupci, dodiri) i neizravnim (preko zagađenog predmeta) kontaktom, kapljičnim prijenosom (govor, kihanje ili kašljanje unutar metra udaljenosti) te širenjem klica zrakom. To znači da, poznavajući način prijenosa zaraze, roditelji i djeca mogu nastojati preventivno djelovati na infekcije primjenjujući razne higijenske i druge mjere. U nastavku donosimo pet najčešćih infektivnih bolesti kod djece i savjetujemo kako ih spriječiti.

 

Prehlada i gripa

Prehlada je infektivna respiratorna bolest koju uzrokuju različiti virusi.To su primjerice rinovirusi, respiratorni sincicijski virus (RSV), virusi parainfluence, koronavirusi, neki adenovirusi, humani metapneumovirus i neki enterovirusi, bokavirus. Javlja se obično u jesen, zimu i proljeće s relativno blagim tijekom bolesti i najčešće prolazi bez komplikacija. Prema statistikama dijete preboli i do 10 virusnih infekcija godišnje.

S druge strane gripa se javlja uglavnom u zimskom razdoblju i rano proljeće, a uzrokuju je virusi influence A i B te, rjeđe, virus influence C. Tijek bolesti može biti blaži ,ali uglavnom je ipak ozbiljnija i teža od prehlade s potencijalnim komplikacijama koje ponekad zahtijevaju hospitalizaciju.

Kako spriječiti gripu i prehladu?

Prehlada i gripa vrlo su zarazne, a prenose se kapljičnim putem (govor, kašalj, kihanje) ili dodirom ruku i predmeta zagađenih klicama. Nije ih uvijek moguće spriječiti, no primjenom općih higijenskih mjera smanjuje se rizik od zaraze. To je prije svega redovito i temeljito pranje ruku sapunom te što manje dodirivanje sluznica (očiju, nosa i usta) putem kojih virus ulazi u tijelo.

U hladnije doba godine, kada su prehlade češće, preporučuje se preventivno ispiranje nosa fiziološkom otopinom nakon povratka iz većeg kolektiva (vrtić, škola i sl.) i redovito provjetravanje prostora u kojem dijete boravi.

Oboljeli od gripe najzarazniji je prva tri dana bolesti, a moguć je i prijenos zaraze dan prije pojave prvih simptoma. U vrijeme epidemije gripe treba nastojati izbjegavati napučena mjesta, osobito zatvorene i grijane prostore.

Najučinkovitija mjera zaštite jest cijepljenje protiv gripe, kojim se smanjuje mogućnost obolijevanja i širenje gripe te razvoj teških oblika bolesti koji zahtijevaju bolničko liječenje i mogu imati smrtni ishod.

 

Upala uha

Upala srednjeg uha ili otitis media najčešća je komplikacija prehlade i neka su joj djeca posebno sklona. Gotovo uvijek nastaje kao posljedica infekcije u području sluznice nosa, sinusa, ždrijela ili, u nekim slučajevima, alergijskog rinitisa. U pozadini upale je disfunkcija Eustahijeve tube koja je u djece šira i horizontalnija nego u odraslih, zbog čega upala iz nosa i/ili sinusa lakše prelazi u srednje uho.Disfunkciji mogu pridonijeti i drugi čimbenici, kao što je npr.povećani treći krajnik. U hladnije doba godine česte respiratorne infekcije svakako povećavaju i rizik od upale uha.

 

Gnojna angina

Streptokokna upala grla ili gnojna angina zauzima trećinu akutnih upala grla kod djece, a uzrok je bakterija beta-hemolitički streptokok grupe A (Streptoccocus pyogenes). Od virusne upale razlikuje se najčešće  po naglim i intenzivnim simptomima koji uključuju bol u grlu i visoku temperaturu. Bolest je zarazna i prijenos se ostvaruje kapljičnim putem pri bliskom kontaktu, a rjeđe preko zagađenih predmeta. Najčešće obolijevaju djeca školskog uzrasta, od 5. do 15. godine, i to u zimskim mjesecima, a rijetko djeca mlađa od tri godine.

Kako spriječiti gnojnu anginu?

Kako bi se smanjio rizik od zaraze, dijete treba poučiti redovitom pranju ruku, što manjem dodirivanju nosa, očiju i usta rukama te nedijeljenju pribora za jelo s drugom djecom.

Kako spriječiti upalu uha?

Temelj je prevencije sprječavanje infekcije gornjih dišnih puteva. U slučaju da se ona dogodi prva mjera je održavanje nosa prohodnim, ispiranjem fiziološkom i hipertoničnom otopinom i dekongestivnim kapima za nos.

Preporučuje se izbjegavati boravak djeteta u zadimljenim prostorima i hranjenje bočicom u ležećem položaju jer povećavaju rizik od upale uha.

U manjem je broju slučajeva uzročnik upale bakterijski, a najčešći je pneumokok. Prema statistikama u prve dvije godine života trećina djece preboli jednu takvu upalu. Za smanjenje rizika savjetuje se cijepljenje pneumokoknim cjepivom koje se u sklopu obveznog kalendara cijepljenja primjenjuje već od 2. mjeseca starosti.

 

Konjunktivitis

Konjunktivitis je upala konjunktive ili spojnice – tanke membrane koja prekriva unutrašnju površinu kapaka sve do rožnice. Kod djece su česti virusni i bakterijski oblik konjunktivitisa, oba su vrlo zarazna.

Simptomi se razlikuju u tome što bakterijska infekcija uz crvenilo uzrokuje i gnojni iscjedak (krmelje), dok je za virusnu karakterističan vodenasti iscjedak uz svrbež, oticanje oka, crvenilo i osjetljivost na svjetlo.

Virusni konjunktivitis obično se javlja uz respiratornu infekciju gornjega dišnog sustava.

Infektivni konjunktivitis moguć je i kod tek rođenih beba u slučaju prijenosa spolno prenosive bolesti s majke na dijete.

Kako spriječiti konjunktivitis?

Bakterijski se, kao i virusni konjunktivitis vrlo lako prenosi bliskim kontaktom: dodirom među djecom i preko predmeta, odnosno dodirivanjem oka nečistim rukama, te kapljičnim putem. Djeca koja nose kontaktne leće mogu se inficirati neadekvatnom higijenom, a razvoju infekcije pogoduje i spavanje u lećama.

Za prevenciju infekcije djecu treba poučiti da izbjegavaju dodirivanje očiju nečistim rukama i korištenje tuđih ručnika. Djeca koja se koriste kontaktnim lećama trebaju održavati propisnu higijenu: temeljito i redovito čišćenje leća te njihova zamjena u propisanom razdoblju. Meke leće nikako ne prati u običnoj vodi ili drugoj tekućini osim namjenskoj otopini.

 

Gastroenteritis

Gastroenteritis (zvan i „želučana gripa”) je upala probavnog sustava čiji su simptomi povraćanje i/ili vodenasti proljev, gubitak apetita, a može se javiti i povišena temperatura i grčevi u trbuhu. Najčešći su uzročnici gastroenteritisa kod djece norovirus i rotavirus, a zaraza se vrlo lako širi među djecom bliskim kontaktom, kao i preko kontaminirane hrane i vode. Uobičajen je način fekalno-oralni prijenos, kada virusne klice dospiju na predmete, pa na ruke i naposlijetku usta djece i roditelja, koji nakon zaraze izlučuju viruse stolicom.

Kako spriječiti virusni gastroenteritis?

Najbolji je način prevencije zaraze rotavirusom cijepljenje, koje se vrši već u drugom mjesecu života, dok za norovirus još ne postoji specifična imunoprofilaksa, kao ni za ostale virusne gstroenteritise.

Kako bi smanjili rizik od gastroenteritisa, savjetuje se roditeljima da dijete pouče o redovitom i temeljitom pranju ruku, kao i da izbjegavaju dodirivanje usta nečistim rukama.S  obzirom na stil i način života, te boravak u kolektivu širenje bolesti je ipak moguće, bez obzira na higijenske mjere.

Smatra se da dojena djeca manje obolijevaju od probavnih infekcija.

Za više savjeta i preglede javite nam se telefonski na broj: +385 1 619 00 80 ili nam pošaljite upit putem maila: upiti@poliklinika-sabol.hr.