Mogu li djeca nositi kontaktne leće?

Kontaktne leće, kao i naočale, optičko su pomagalo kojim se ispravljaju refrakcijske greške oka: kratkovidnost, dalekovidnost, astigmatizam i prezbiopija (staračka dalekovidnost). Za razliku od naočala, stavljaju se izravno na površinu oka (rožnicu ili rožnicu i bjeloočnicu), zbog čega omogućuju bolju vidnu oštrinu, šire vidno polje, manje izobličavanje slike te jasan vid u svim smjerovima. Navedene, ali i mnoge druge prednosti koje nude kontaktne leće, mogu roditelje tj. njihovu djecu/tinejdžere potaknuti na razmišljanje o prelasku s naočala na povremeno ili svakodnevno nošenje kontaktnih leća.

Koje su prednosti kontaktnih leća za djecu i tinejdžere?

Djeca su aktivnija od odraslih, provode više vremena na otvorenom, u aktivnoj igri i sportskim aktivnostima. Naočale koje ispadaju, grebu se, lome, magle i gube ponekad ih u tome mogu ograničavati. Neka djeca, pogotovo tinejdžeri, ne žele nositi naočale jer im se ne sviđa njihov izgled ili su izloženi zadirkivanju vršnjaka. Nošenje kontaktnih leća često im, uz poboljšanje vidne oštrine, povećava i samopouzdanje te daje veću slobodu kretanja i bavljenja sportom i rekreacijom. Osim toga, brojne studije pokazuju da nošenje polutvrdih leća pomaže u kontroli kratkovidnosti, tj. usporava njezinu progresiju. Također, ponekad je nošenje kontaktnih leća jedini izbor za korekciju velikih refrakcijskih grešaka oka u djece (kratkovidnosti, dalekovidnosti, astigmatizma i anizometropije), keratokonusa, slabovidnosti i afakije.

Jesu li kontaktne leće sigurne za djecu?

Uz brojne prednosti, nošenje kontaktnih leća ima i svoje rizike. Naime, kako je leća strano tijelo u oku, nepridržavanje pravila o nošenju i održavanju leća može dovesti do ozbiljnih infekcija oka, kroničnih promjena na prednjem segmentu oka te trajnog narušavanja vida. Naša rožnica (prozirni dio oka na koji stavljamo kontaktnu leću) nema krvnih žila kako bi omogućila nesmetan ulazak svjetla u oko. Kisik i hranjive tvari najvećim dijelom dobiva iz zraka i suza. Poremećaj opskrbe kisikom dovodi rožnicu u stanje hipoksije, urastanja krvnih žila u rožnicu i smanjenja njezine prozirnosti.

Nadalje, doticaj kontaktne leće s vodom, tuširanje s lećama i kupanje u bazenu te neadekvatna higijena leća mogu dovesti do prodora bakterija, virusa, gljiva i parazita (akantamebe) u rožnicu, nastanka teške upale i ulkusa rožnice te, u najtežem obliku, upale cijelog oka i gubitka vida.

Nošenje leća također češće dovodi i do sindroma suhog oka, što dodatno povećava rizik infekcije oka. Današnje meke leće imaju visoku propusnost kisika i češće se mijenjaju (svaki dan, svaka dva tjedna ili jednom mjesečno), što smanjuje rizik infekcije. Ne smiju se nositi dulje od propisanog roka jer nakon toga mijenjaju svoja svojstva i mogu mehanički oštetiti rožnicu te nakupljaju naslage, što opet pogoduje nastanku infekcije oka. Polutvrde leće puno su manje i pomiču se po oku sa svakim treptajem, što pridonosi boljoj opskrbi rožnice kisikom. Materijali od kojih su izrađene zadržavaju svoja optička i mehanička svojstva te visoku propusnost kisika i više od godinu dana. Glatke su pa se naslage na njima manje nakupljaju, lako se čiste i dezinficiraju. Zbog toga imaju najmanji rizik infekcije i kroničnih promjena na oku.

U pravilu spavanje s lećama nije dopušteno, osim s posebnim mekim terapeutskim lećama za produljeno nošenje! Također, nije uputno nositi leće cijeli dan nego dio dana „odmoriti oči“ nošenjem naočala, tj. omogućiti nesmetanu opskrbu rožnice kisikom dok smo budni i trepćemo.

Je li moje dijete kandidat za kontaktne leće?

Iz svega navedenog proizlazi da je edukacija nositelja kontaktnih leća ključna u očuvanju zdravlja oka i prevenciji opisanih komplikacija.

Stoga pravo pitanje nije mogu li djeca nositi kontaktne leće nego jesu li dovoljno odgovorna da sama brinu o svojim kontaktnim lećama kako bi uživali u svim prednostima koje leće donose, a da ne ugrožavaju zdravlje svojih očiju.

Takvu odluku donose oftalmolog, roditelji i dijete zajedno na temelju oftalmološkog pregleda za leće  te procjene djetetove motivacije, sposobnosti i odgovornosti da brine o kontaktnim lećama. Za malu djecu, u slučaju medicinske indikacije, brigu za leće preuzimaju roditelji. Veća djeca (školarci i tinejdžeri) sami moraju preuzeti odgovornost za leće. Roditelji također trebaju biti upućeni u cijeli proces kako bi pomogli svom djetetu u usvajanju i održavanju zdravih navika nošenja leća te omogućili redovite oftalmološke kontrole.

Za više informacija o kontaktnim lećama za djecu kontaktirajte nas na telefon: +385 1 619 00 80 ili putem maila: upiti@poliklinika-sabol.hr.