Sistematski pregled predškolca

Sistematski pregled predškolca preventivni je pedijatrijski pregled kojim se prati rast, razvoj i opće zdravlje djeteta. Procjenjuje se tjelesni, emocionalni i socijalni razvoj, psihomotorni status te razvoj govora, uz opći pregled svih organskih sustava. Važan je i za redovno praćenje zdravog djeteta.

Pregled može ujedno služiti i za dobivanje potvrde za upis u dječji vrtić.

Najvažnija je prednost pregleda što omogućuje rano uočavanje mogućih odstupanja i planiranje daljnje obrade ako je potrebna.

• Tko obavlja pregled za vrtić: pedijatar
• Za koju je dob posebno relevantan: redovni sistematski pregledi prema programu u dobi 1, 2, 4, 6, 9, 12 i 18 mjeseci te s 3 i 5 godina; u Poliklinici se preporučuje godišnje praćenje rasta, razvoja i zdravlja svakog djeteta
• Što pregled uključuje: razgovor s roditeljima, procjenu rasta i razvoja, antropometrijska mjerenja, opći pregled po organskim sustavima, procjenu psihomotornog statusa, razvoja govora te emocionalnog i socijalnog razvoja
• Krvni tlak: Rutinski se mjeri od 3. godine života.
• Dodatne pretrage za zdravo dijete pred upis u vrtić: Ne postoji službena univerzalna preporuka, osim pregleda stomatologa. O ostalim pretragama odlučuje pedijatar.
• Dokument koji roditelj dobiva za vrtić: univerzalna Potvrda o obavljenom sistematskom zdravstvenom pregledu predškolskog djeteta prije upisa u dječji vrtić.

 

Kome je pregled namijenjen i kada ga raditi

Pregled je namijenjen djeci predškolcima neovisno o tome idu li u vrtić (ako polaze u vrtić, dobit će potvrdu o obavljenom pregledu).

Preporučuje se:

• kao redovni preventivni pregled – službene preporuke za dojenčad i predškolsku djecu jesu 1, 2, 4, 6, 9, 12 i 18 mjeseci te 3 i 5 godina
• za dodatno preventivno praćenje – u Poliklinici preporučujemo godišnje praćenje razvoja i općeg zdravlja djeteta kako bi se na vrijeme otkrila eventualna odstupanja ili rani znakovi bolesti, primjerice anemija, pretilost ili alergije
• pred upis u vrtić (dijete mora prije upisa obaviti sistematski pregled pedijatra i pregled stomatologa)
• ako roditelji primijete tegobe ili odstupanja u razvoju:

• govor i komunikacija (npr. govori manje od vršnjaka, nerazgovjetno govori, ima teškoće pri izgovoru, ne upotrebljava geste i sl.)
• motorički razvoj (npr. djeluje mlohavo ili ukočeno, zabacuje glavu prema natrag, ima asimetrične pokrete)
• socijalne vještine (teško uspostavlja odnos s drugom djecom)
• rast (rastom je značajno manje od vršnjaka)
• prehrana (npr. često odbija hranu ili je jako probirljivo pri uzimanju hrane)
• vid (npr. ako često namješta ekran vrlo blizu očiju)
• ponašanje (npr. neposlušnost, agresivnost, povučenost)

 

Što sistematski pregled predškolca obuhvaća

Pregled je sveobuhvatan i sastoji se od sljedećih koraka:

• • Anamneza (razgovor s roditeljima): zdravstvena povijest, dosadašnje bolesti i tegobe, rast i razvoj, prehrana, spavanje, ponašanje, alergije, relevantna dokumentacija
  • Antropometrijska mjerenja: tjelesna masa, tjelesna duljina/visina, opseg glave
  • Mjerenje vitalnih parametara: tjelesna temperatura, otkucaji srca, krvni tlak (iznad 3. godine)

• Opći pregled po svim organskim sustavima: 

Liječnik pregledava dijete „od glave do pete” kako bi uočio eventualne znakove bolesti ili odstupanja (standardni dio pregleda jest i vanjski pregled spolovila za procjenu spolnog razvoja).

• Procjena psihomotornog statusa: 

Liječnik će tijekom pregleda pratiti kako dijete upravlja svojim tijelom, kako komunicira i kako razmišlja.

• Procjena razvoja govora i komunikacije:

Liječnik će tijekom pregleda pratiti neverbalnu komunikaciju, razumijevanje jezika te djetetov izgovor i izražavanje.

• Procjena emocionalnog i socijalnog razvoja: 

Kroz ponašanje djeteta u ordinaciji procjenjuje se socijalna interakcija i kontakt, emocije koje pokazuje te samostalnost (ovisno o dobi, npr. u odijevanju, skidanju obuće i sl.).

• Procjena mogućih odstupanja u rastu i razvoju:

Liječnik procjenjuje tjelesni rast (visina, masa i opseg glave) i usvojene vještine te ih uspoređuje s vršnjačkim prosjekom.

 

Pregled pred upis u vrtić: što je obavezno, a što nije

Prije polaska u vrtić dijete mora obaviti sistematski pregled kod pedijatra i stomatologa. Dodatni nalazi nisu potrebni osim ako pedijatar na sistematskom pregledu tako ne procijeni. 

Na pedijatrijskom pregledu utvrđuje se i cijepni status uvidom u knjižicu imunizacije.

Na kraju pregleda roditelj dobiva Potvrdu o obavljenom sistematskom zdravstvenom pregledu predškolskog djeteta prije upisa u dječji vrtić, koju predaje vrtiću.

 

Sistematski pregled nije isto što i pregled za upis u osnovnu školu

Sistematski pregled predškolca razlikuje se od pregleda za osnovnu školu. Prvi obavlja pedijatar, a drugi specijalist školske i adolescentne medicine. Međutim, pedijatar može nakon sistematskog pregleda ispuniti univerzalni obrazac koji onda roditelji mogu predati na pregledu za upis u osnovnu školu.

(U obrascu se navode podaci o trudnoći i porodu, kroničnim bolestima, alergijama, dosadašnjim bolestima te eventualnim pregledima subspecijalista i suradnih struka.)

Osim toga, za upis u školu potrebni su i laboratorijski nalazi: kompletna krvna slika (probir na anemiju), glukoza u krvi (probir na dijabetes), urin (probir na proteinuriju) i lipidogram (probir na obiteljsku hiperkolesterolemiju). Navedene pretrage nisu dio usluge sistematskog pregleda.

 

Praćenje razvoja, govora i mogućih odstupanja

Na pregledu se procjenjuje dijete na različitim razinama razvoja: tjelesni rast, psihomotorika, govor i komunikacija, emocionalni i socijalni razvoj. Rezultati se uspoređuju s vršnjačkim prosjekom. Ako dijete pohađa redovite sistematske preglede, rezultati se mogu usporediti i s onima od prošlih pregleda – tako se kontinuirano prati napredak kroz vrijeme.

Ovisno o nalazu, dijete se može uputiti i drugim subspecijalistima ili stručnjacima: neuropedijatru, genetičaru, endokrinologu, fizijatru, logopedu, psihologu, psihijatru, otorinolaringologu ili oftalmologu.

Logoped: Djeca se ne upućuju logopedu rutinski nego ako se uoče odstupanja ili poteškoće u govorno-jezičnom razvoju.

 

Procjena rasta i uhranjenosti: BMI i percentili

U sklopu svakog sistematskog pregleda procjenjuje se uhranjenost i rast djeteta. Rutinski se mjere tjelesna masa, tjelesna duljina/visina, a opseg glave do treće godine života. Rezultati tjelesne mase uspoređuju se s masom druge djece iste dobi, spola i visine, a analizira se i tjelesna masa u odnosu na duljinu/visinu – indeks tjelesne mase ili BMI.

BMI je omjer tjelesne mase u kilogramima i tjelesne visine u metrima na kvadrat (kg/m²), koji pokazuje opći prehrambeni status djeteta – odnosno otkriva eventualnu pothranjenost ili prekomjernu težinu. 

U slučaju da se kod djeteta otkrije rizik od razvoja pretilosti (od 85. do 95. percentila) ili pretilost (iznad 95. odnosno 97. percentila), fokus stavljamo primarno na zdravlje, a ne izgled djeteta. Prvo razgovaramo s roditeljima s ciljem promjene djetetovih navika kako bi se približilo optimalnoj masi: promjene prehrambenih navika, poticanje tjelesne aktivnosti, dovoljno sna. Po potrebi upućujemo nutricionistu ili endokrinologu.

 

Mjerenje krvnog tlaka kod djece: od koje dobi i kako

Sukladno generalnim preporukama arterijski tlak mjerimo djeci starijoj od 3 godine.

Godišnje mjerenje u sklopu pedijatrijskih pregleda omogućuje rano prepoznavanje odstupanja od očekivanih vrijednosti i praćenje mogućeg razvoja hipertenzije.

U djece mlađe od 3 godine krvni se tlak mjeri samo ako postoje rizični čimbenici: prirođene srčane i bubrežne bolesti, nedonošenost, niska porođajna težina, debljina, uzimanje određenih lijekova koji mogu povisiti tlak i dr.

Kako izgleda mjerenje?

Za mjerenje tlaka ključna je mirna i ugodna okolina jer uznemirenost, strah i plač mogu lažno povisiti vrijednosti. Dijete stoga treba nekoliko minuta mirno sjediti ili ležati prije mjerenja. Ruka treba biti u razini srca, a stopala oslonjena i mirna. Ako je potrebno, ponavljamo mjerenje i pričekamo 1-2 minute. Za konačnu procjenu krvnog tlaka uzima se prosjek posljednja dva mjerenja.

 

Probir vida i slabovidnosti

U sklopu Nacionalnog preventivnog programa ranog otkrivanja slabovidnosti kod sve djece s navršene 4 godine obavlja se oftalmološki pregled. 

Cilj je programa na vrijeme otkriti slabovidnost – stanje oslabljenog vida kada mozak i oko ne surađuju pravilno. Ako se dijagnosticira na vrijeme, uspješnost izlječenja iznosi više od 90 %.

 

Kako izgleda pregled: korak po korak

• Pregled započinje razgovorom s roditeljem te uzimanjem anamnestičkih podataka. Ovisno o dobi u razgovor se uključuje i dijete.
• Dijete nastojimo prije pregleda opustiti kroz igru, listanje slikovnica i knjiga ili bojanje.
• Nakon razgovora slijedi pregled djeteta, kroz razgovor ili igru, ovisno o dobi djeteta.
• Mjerimo vitalne parametre, visinu/duljinu i masu, opseg glave te krvni tlak (iznad 3. godine). Zatim slijedi pregled po svim organskim sustavima, uključujući pregled intimne regije/spolovila.
• Na kraju liječnik roditeljima objašnjava nalaz i daje preporuke: je li sve uredno, treba li kontrolni pregled, dodatne pretrage ili pregled subspecijalista.

 

Što ponijeti na pregled

Na pregled bi trebalo ponijeti sljedeće:

• djetetovu medicinsku dokumentaciju (nalazi, otpusna pisma, specijalistički pregledi)
• knjižicu imunizacije

Pripremiti popis lijekova ako je djetetu propisana kakva terapija.

Preporučujemo dijete odjenuti u laganu, udobnu odjeću koja se lako ukloni za potrebe pregleda.

 

Što nakon pregleda

• Pregledom ćete dobiti opći uvid u djetetovo zdravstveno stanje.
• Ako je nalaz uredan, liječnik će predložiti nastavak redovnog praćenja rasta i razvoja.
• Dobit ćete potvrdu ako dijete kreće u vrtić.
• Liječnik će procijeniti cijepni status te dati eventualne preporuke za cijepljenje.
• Ovisno o nalazu pregleda, dijete može dobiti preporuku dodatnih laboratorijskih ili drugih pretraga ili biti upućeno na pregled subspecijalistu ako se uoče odstupanja u rastu, razvoju, govoru, vidu ili drugim segmentima zdravlja.

 

Kako Poliklinika pomaže djeci koja se boje liječnika

U Poliklinici Sabol od samog dolaska njegujemo individualizirani pristup svakom djetetu i roditelju. U ambulantama imamo na izbor razne predmete za distrakciju i opuštanje djeteta: igračke, knjige za različite dobi i bojanke. Na ulazu u Polikliniku nalazi se i akvarij s ribicama uz koji se opuštaju i djeca i roditelji.

Tijekom pregleda dijete uključujemo u razgovor sukladno dobi i komunikacijskim mogućnostima, a sam pregled nastojimo provesti kroz razgovor ili igru.

Ako je potrebna laboratorijska obrada, najčešće vađenje krvi, osoblje ga pokušava učiniti što manje stresnim kroz razgovor, igru, čitanje, kratke priče, pa i pjevanje.

Kod cijepljenja i vađenja krvi roditelj je cijelo vrijeme uz dijete, a djeca najčešće sjede u krilu roditelja.

Na kraju pregleda dijete dobije diplomu za hrabrost.

Od rođenja do pete godine dijete na početku, tijekom ili na kraju pregleda dobiva slikovnicu/knjigu prema dobi („Bebe su super”, „Moj medo”, „Što sve moram danas napraviti?”) u sklopu programa Rođeni za čitanje.

 

Ako je dijete akutno bolesno: kako se takav pregled razlikuje od sistematskog

Kada je dijete akutno bolesno, pregled se fokusira na aktualne simptome: vrućica, kašalj, grlobolja, uhobolja, osip, povraćanje, proljev. Često u tom slučaju slijedi laboratorijska (vađenje krvi) i druga obrada.

Sistematski pregled više je preventivan i sveobuhvatan, dok je pregled u akutnoj fazi bolesti usmjeren na rješavanje trenutnog problema.

 

Cijena

Više o cijenama usluga možete provjeriti u aktualnom cjeniku Poliklinike Sabol. Za dodatna pitanja o sistematskom pregledu ili rezervaciji termina obratite nam se putem našeg kontakt-obrasca ili pozivom na broj 01/ 619 00 80. 

 

Česta pitanja